Sasvim je opravdano zvati misiju Artemis II povijesnom. I to već po dvije možda najočitije stvari. Najprije, misija uključuje jednu ženu te jednog Afroamerikanca, prvi je put u povijesti da su jedna astronautkinja, Christina Hammock Koch, kao i jedan tamnoputi astronaut, Victor Glover, dosegnuli Mjesec. Štoviše, Glover je prvi Afroamerikanac koji je izašao iz niske Zemljine orbite. Pridružimo tu i Reida Wisemana, zapovjednika misije, koji je s 50 godina najstariji astronaut koji je izašao iz Zemljine niske orbite. Iz te skupine ne može se izdvojiti ni Jeremy Hansen, koji je postao prvi neamerikanac koji je putovao izvan niske Zemljine orbite te prvi koji je dospio u blizinu Mjeseca. No to postignuće, u konačnici, dijeli cijela posada.
POVRATAK NA MJESEC
Čovjek nikada nije otišao tako daleko u svemir kao sada
Budućnost programa Artemis nije upitna, no otvara se pitanje je li svemir zajednički pothvat čovječanstva ili novo polje nadmetanja, kao i treba li više ulagati u ljudske misije ili u tihe, ali često učinkovitije robotske letjelice koje mogu donijeti više znanstvenih spoznaja uz manji rizik i niže troškove, ističe astrofizičar dr. Velibor Jelić
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
GRADE SE TEMELJI
Nakon Artemisa II slijedi povratak na Mjesec, ali i pripreme za put na Mars
NASA je predstavila plan za trajnu bazu na Mjesecu kroz tri faze, kao prvi korak prema dugoročnom cilju odlaska na Mars. Od 2027. planiraju se gotovo mjesečna slijetanja opreme, rovera i znanstvenih instrumenata uz razvoj infrastrukture koja će se postupno širiti, uključujući međunarodnu suradnju poput doprinosa JAXA
DOMINANTNA MANJINA
Povijesni izbori u Mađarskoj: Romi će presuditi Orbánu?
Nije bilo rasprave o tome kako započeti ozbiljnu istragu potencijalne zlouporabe stotina milijuna eura koje je Mađarska, više nego ijedna druga država članica Europske unije, dobila iz europskog proračuna za namjenske projekte za Rome
DENIS ROMAC
SAD je pod Trumpovim vodstvom postao predatorski hegemon
Trumpova Amerika okrenula je leđa međunarodnom poretku koji je Washington desetljećima poslije Drugog svjetskog rata održavao i štitio
DAVOR IVANKOVIĆ
Svaki sindikalni lider koji zaziva demonstracije 18. travnja zaslužuje Nobela
Sindikati javnih službi kojima su plaće rasle 50 posto od 2022. traže 2200 eura u prosjeku, briga ih za krizu, pad proizvodnje, izvoza, upitnu turističku sezonu
TOMISLAV KRASNEC
Trumpu treba dati Nobela za mir, ali ne onoga pravog, ne ni satiričnog Ig Nobela, nego novostvorenog crnog Nobela za najveću štetu
Američkog predsjednika lako je uvjeriti u sve što gladi njegov ego
Bila su dva čovjeka i žena