Članovi fonda neka biraju – ulagati u rizične ili sigurnije vrijednosnice

Predsjednik uprave Hanfe Ante Samodol najavio je da će smanjiti troškove funkcioniranja drugog i trećeg mirovinskog stupa, ali i izmjenu zakona, zatreba li, i “brutalnu”, kako bi omogućio građanima da, proporcionalno uplatama, postanu suvlasnici društava za upravljanje mirovinskim fondovima.

Različite želje

Kako nam je Samodol potvrdio, o ideji da članovi fondova postanu suvlasnici razgovara se s predstavnicima mirovinskih fondova još lani od proljeća. Ipak, mirovinci su ostali iznenađeni tim prijedlogom.

– Prijedlog je da se osnuje povjerenički odbor u kojem bi sudjelovali i članovi fonda, a podjelom vlasništva reducirali bi se rizici i redefinirao sustav jamstava i troškova – objašnjava Samodol. Neki ekonomisti pak misle drukčije.

– Interes je članova fonda što niža naknada i što veća mirovina, a interes je dioničara društva što viša naknada i veći profit. Ne vidim kako se ove dvije uloge mogu spojiti niti kakav bi bio njihov smisao. Ako su naknade društvima previsoke, Hanfa ih može sniziti. Ako je struktura naknada nezadovoljavajuća, Ministarstvo gospodarstva može je izmijeniti zakonom – kaže Zoran Anušić, viši ekonomist Svjetske banke, koja je bila glavni partner i savjetnik Vladi u mirovinskoj reformi.

– Ako je problem u prevelikoj zatvorenosti, koncentraciji ili čak kartelizaciji sustava, može se olakšati ulaz novim mirovinskim društvima i uvesti mjere za povećanje konkurencije, kao što su raspored novih neraspoređenih članova najboljima ili najmanjima ili najjeftinijima, uvođenje potportfelja i segmentirane naknade za upravljanje, eventualnog default fonda – dodaje Anušić.

Osnivanje potportfelja

– Znači li to da bi svatko tko otvori račun u banci uz visoke naknade za otvaranje tog računa trebao postati suvlasnik banke kako bi se “svi efekti rasporedili po štedišama”? Ili bi trebao tražiti jeftiniju banku? Ili bi, ako takve nema, regulator i nadzornik trebali poraditi na tome da je ima? – pita Anušić i dodaje da bi država mjerama trebala raditi na smanjivanju troškova i većoj konkurentnosti u drugom stupu, a ne na “participaciji članova u (ekstra)profitu koji taj sustav generira, djelomično i zbog inercije nadzornika i regulatora.” Anđelka Buneta, prva ravnateljica Regosa, tvrdi da se već na početku mirovinske reforme razgovaralo o mogućnosti da u vlasničku strukturu uđe i netko drugi. A Vlada je u novom PEP-u najavila povećanje stope za drugi stup, no s obzirom na situaciju to je teško izvedivo i ove godine. A planira se, što i Samodol predlaže, osnivanje potportfelja kroz koji bi se dala mogućnost članovima fonda odabir ulaganja u rizičnije ili konzervativnije vrijednosnice.