Kraj godine zgodan je povod za kraću rekapitulaciju događaja u godini na izmaku. Neka vrsta ritualnog sabiranja kako bi se u novu godinu krenulo "čistih računa". Tome zbiru svakako bi trebalo pridodati i "minus" i "oduzimanja" pa bi tako u taj skor morale ući i stvari koje se nisu dogodile, a trebale su. Najzanimljiviji bi, ipak, bio popis onih stvari koje su se dogodile, ali se o njima nije pisalo u medijima.
Jedna od takvih tema koju su mediji u protekloj godini naširoko zaobilazili jest korona i sve ono što ju je pratilo. Ta je šutnja bila toliko odlučna da se činilo kao da se ništa od toga nije ni dogodilo. Ni sam nisam o toj temi dulje vrijeme pisao. Kako god, medijsko ignoriranje te teme dobar je primjer kako stvarna moć medija ne počiva u nametanju stavova, već u prešućivanju tema ili osoba čije spominjanje ne ide političkoj eliti u prilog.
Čisti računi – godina u kojoj smo zaboravili koronu
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić