Kada Gordan Bosanac prijavi i tužaka Hrvatsku Europskoj komisiji u Bruxellesu, to je očekivano, "normalno", jer on je zastupnik Možemo! On i većina nevladinih udruga od kojih je sačinjen Možemo! ionako prema EU i Bruxellesu imaju duboko klijentelistički odnos, jer su dugi niz godina njihove aktivnosti financirane i iz EU i Bruxellesa. To znači da Bosanac i njegovo društvo već podsvjesno priznaju autoritet gazde pa je njima logično da gazda presudi. Taj služinski odnos prema Bruxellesu većini naših ljudi se gadi, a sustav prijava Bruxellesu namijenjen je valjda građanima koji imaju problem sa svojom državom, a ne političarima, koji se za sebe moraju boriti na svom terenu.
Kolumna
Cinkati svoju državu Bruxellesu je za slabiće. Nino Raspudić im se pridružio
Kaže da je pritužbom htio zabiti glogov kolac u 'plenkizam', no tražiti da nam Bruxelles arbitrira vraća nas u vremena kad su o sudbini Hrvatske odlučivali u Beču, Budimpešti i Beogradu
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Čija je Hrvatska? Ako građane truju kao štakore onda nije od građana. Prema tome onda se bez pardon tuži tu istu državu zastupanu od kriminalaca vrhu. Ima li netko tko ne smatra da živimo u državi političara mafijaša i kriminala općenito?