Cilj je da kućanstva uzgajaju samo jedan soj

Istraživanjem smo otkrili da postoje četiri soja zagorskog purana, crni, brončani, sivi i svijetli.

Crno tržište
Prije nekoliko godina detaljnom smo analizom ustanovili kako žuti soj, koji je dotad bio aktualan ne pripada sojevima zagorskog purana zbog težine, a i nije bio toliko zastupljen u uzgoju – rekao je doc. dr. Zlatko Janječić, pri provjeri sojeva autohtonog zagorskog purana u Stubičkoj Slatini, kod najvećih uzgajivača u Hrvatskoj, Mladena i Barbare Gospočić.

Podsjetimo, obitelji je Gospočić nanesena šteta zbog sojeva, koje su prikupljali tri godine, a morali ih se riješiti, stoga smo se željeli uvjeriti koji su sojevi priznati kao autohtoni. No, iako postoje četiri soja, kako ne bi došlo do međusobnog križanja purana, plan je da uzgajivač uzgaja samo jedan soj.

– Cilj nam je da kućanstvo ima jedan soj jer je u doba parenja teško spriječiti životinje da prelete jedne drugima. Tako zapravo želimo, ako već ima više životinja, da sve budu iste boje. Oni jesu zagorski purani, ali ih više ne možemo karakterizirati kao čisti soj. To je povezano s radom Hrvatskog stočarskog centra, koji točno prati proizvodna svojstva određenog soja – dodao je dr. Janječić. Najveći je problem u uzgoju zagorskih purana crno tržište koje koči uzgajivače.

– Veliki kupci koji dolaze iz Dalmacije ucjenjuju uzgajivače cijenama, odnosno traže od njih nerealne cijene, a te purane prodaju trostruko skuplje. Kako bi se to spriječilo, morat ćemo tražiti amandman u Vladi ili ministarstvu.

Izvorni proizvod
Tako bi se osim poticanja životinja za selekcijski rad, trebalo razmišljati o poticanju na kilogram žive vage isporučena mesa zagorskog purana kao izvornog proizvoda, koji će uskoro dobiti geografsku zaštitu te da se tako postigne bolja cijena. Tako ćemo smanjiti crno tržište – rekao je dr. Zlatko Janječić. Takvom odlukom crno tržište više neće postojati jer se uzgajivaču neće isplatiti prodavati “na crno” jer će dobiti poticaj za rasplodne životinje i jer je sve legalno napravljeno.