Rak pluća u Hrvatskoj drugi je najčešće dijagnosticirani rak te je vodeći zloćudni uzrok smrti, a na godišnjoj razini u 2020. godini dosad je od posljedica raka pluća preminulo čak 2.984 osoba. Hrvatski sabor Republike Hrvatske prije 11 godina donio je Deklaraciju protiv raka, no nažalost ni do danas nije se usvojio izvedbeni plan njegove provedbe. Usvajanjem Nacionalnog strateškog okvira borbe protiv raka (NSOPR) 2020.-2030. putem reformi zdravstvenog sustava smanjila bi se smrtnost i povela kvaliteta života onkoloških bolesnika u narednih deset godina, uključujući i one s rakom pluća.
Poražavajuće brojke
S druge strane, Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća predstavljen je široj javnosti u siječnju ove godine, te je usklađen i sačinjen prema smjernicama Europske unije koje je u studenom 2017. godine izdala skupina renomiranih europskih stručnjaka s iskustvom u programima probira raka pluća. „Nažalost, njegova implementacija je, zbog poznatih epidemioloških razloga i potresa kojim je razorena zgrada u kojoj je smještena Klinika za pulmologiju, kasnila nekoliko mjeseci te je program aktiviran tek u listopadu 2020. godine. Usprkos otežanim uvjetima uzrokovanim epidemijom, uspjeh ovoga programa ovisit će ponajviše o odazivu stanovnika, a rizičnu skupinu će prepoznavati i upućivati liječnici obiteljske medicine diljem Republike Hrvatske.“, naglasio je predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb Stjepko Pleština.
Teret raka povećao se unazad godinu dana za 2,7 milijuna novih slučajeva te na 1,3 milijuna smrti na razini Europske unije, a prema procjenama, Hrvatska je u usporedbi s drugim zemljama po ukupnoj incidenciji raka na razini prosjeka država članica EU-a. Međutim, po smrtnosti od raka na petom je mjestu iza Slovačke, Poljske, Cipra i Mađarske. Rak pluća je izlječiv ako se otkrije u ranoj fazi, a u Hrvatskoj se otkriva u kasnoj fazi kada je to već smrtonosno, te čak njih 90 posto godišnje umire. Za to postoje brojni razlozi, kako ističe Pleština.
Rak pluća, najčešći uzrok smrti među dijagnosticiranim zloćudnim bolestima
„Osim što nemamo snage za borbu protiv pušenja, važnije nam je zadovoljstvo ugostitelja i duhanske industrije, punjenje proračuna kojim potom praznimo na višestruko liječenje. Nažalost, stanovnici naše države su i dalje u velikom broju pušači, iznad prosjeka stanovnika većine razvijenih europskih država, pa je to velikim dijelom uzrokom velikoj pojavnosti raka pluća uzrokovanog pušenjem duhana. Kako je u našoj populaciji sve više pušačica, tako je sve veća pojavnost i smrtnost od raka pluća i u ženskoj populaciji.“, komentira Pleština.
Alaramantni su podaci Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije koji je objavio analizu procjene o opterećenju rakom u 27 zemalja Europske unije koja se bazira na podacima iz populacijskih registara za rak okupljenih u Europskoj mreži registara te podacima o uzrocima smrti koji su preuzeti iz baze o umrlim osobama Svjetske zdravstvene organizacije. Naime, rak pluća nalazi se među pet najčešće dijagnosticiranih zloćudnih bolesti na razini Europske unije, te je on najčešći uzrok smrti gdje čak 20,4% svih slučajeva smrti od raka pripadaju upravo njemu.
U Hrvatskoj je za liječenje raka pluća dostupno više terapijskih modaliteta, od lokaliziranih terapija operacijom i zračenje, do svih oblika sistemskog onkološkog liječenja kemoterapijom i ciljanom terapijom. Za starije oblike liječenja malignih bolesti, poput citostatske kemoterapije, isto postoje znatni napreci uključujući i nove oblike lijekova, bolje podnošljivosti i učinkovitosti.
„Nisu svi oblici terapije učinkoviti i primjenjivi kod svih bolesnika, te se prema stadiju uznapredovalosti bolesti, tipu tumora, molekularnim obilježjima tumorskih stanica kao i kliničkim obilježjima bolesnika odlučuje od koje vrste terapije u kojoj fazi bolesti će bolesnik potencijalno imati najveću korist, te se tako terapija u velikoj mjeri individualizira, što poboljšava učinke liječenja. Danas većina bolesnika od postavljanja dijagnoze do završetka specifične onkološke terapije primi više različitih oblika terapija što nazivamo multimodalitetnim pristupom.“, nadodaje Pleština te komentira kako su u Hrvatskoj dostupne sve vrste terapija koje su standard liječenja raka i u svijetu.
Dostupnost novih terapija
Operacija i terapija zračenjem također se primjenjuju desetljećima, no današnje tehnike radijacije i kirurške metode liječenja su uznapredovale zahvaljujući razvoju tehnologije. Posljednjih desetljeća svjedoči se otkrivanju pametnih lijekova koji su mnogim bolesnicima s određenim molekularnim obilježjima na tumorskim stanicama produžili i poboljšali duljinu te kvalitetu života. Imunoterapija spada u jedan od najnovijih oblika terapije koje su se počeli primjenjivati u nekoliko proteklih godina u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Imunoterapijom se potiče aktivacija vlastitog imunološkog sustava na borbu protiv tumorskih stanica te može imati dugotrajne učinke.
„Najjednostavnije bi se to moglo reći da su to lijekovi koji naše vlastite limfocite nauče kako prepoznati stanice karcinoma i kako ih što brže i bolje uništavati. U ovom trenu postoji već cijeli niz lijekova koji je odobren i koji se koriste, te u pravilu djeluju na dva specifična receptora koji određuju na koji ćemo način limfocite nagovoriti da se brže razmnožavaju i da budu specifično usmjereni na karcinome. S druge strane želimo ih na neki način i reaktivirati tako da poboljšamo učinkovito uništavanje tumorske stanice.“, objašnjava predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac Miroslav Samaržija.
Imunoterapija je postala jedna od temeljnih načina za liječenje karcinoma pluća u Hrvatskoj unazad tri godine, a više od 70% bolesnika s karcinomom, kako navodi Samaržija, ne mogu se izliječiti operativno. Stoga kao prvu metodu liječenja pacijenti dobivaju imunoterapiju, bilo samu ili u kombinaciji s drugim terapijama.
„Otišli smo korak dalje te shvatili da se imunoterapija može odlično kombinirati s postojećim terapijama. Dakle, jednako dobro djeluje i kad se primjenjuje s kemoterapijom ili zračenjem, ali i kad se primjenjuju dva različita mehanizma unutar djelovanja imunoterapije. Hrvatska je imala sreću te je rano kroz ispitivanja lijekova te kroz vanjske suradnje sa znanstvenim institucijama i farmaceutskim tvrtkama, među prvim zemljama koje su dobile pristup primjeni imunoterapije. Oni koji imaju pozitivan biobiljeg po kojemu procjenjujemo učinak imunoterapije u budućnosti, pokazali su da više od 30 posto bolesnika živi duže od pet godina, a to je značajan napredak.“, komentira Samaržija.
Ples u kojemu sudjeluju svi
Krajem listopada 2020. godine održan je i 123. e-Kongres poslodavaca u zdravstvu koji je okupio važne sudionike u hrvatskom zdravstvenom sustavu. „Ples zdravstva i financija – Što je trošak, a što investicija?“ bio je naziv ovog e-kongresa koji se zbog epidemioloških razloga održao elektroničkim putem te se fokusirao na funkcioniranje i poslovanje zdravstvenih ustanova. U organizaciji Udruge poslodavaca u zdravstvu, na kongresu se isticalo kako je potrebno promijeniti uvjete poslovanja zdravstvenih ustanova kako bi postali financijski održivi i realni.
Posebice je istaknuto kako Hrvatska ima vrhunske liječnike i inovativne lijekove u incidenciji raka pluća koji su omogućili postizanje rezultata koji su nekoć bili nezamislivi, no bili bi još bolji kada bi se unaprijedila skrb kroz donošenje i provedbu strategije protiv raka, stoga apeliraju o nužnosti usvajanja Nacionalnog strateškog okvira borbe protiv raka.
Mjesec studeni je mjesec borbe protiv raka. Rak pluća je, nažalost, jedan od vodećih javno-znanstvenih problema u Republici Hrvatskoj. Gotovo 90 posto svih bolesti karcinoma pluća su pušači ili bivši pušači, navodi Ministarstvo zdravstva u Nacionalnom programu za probir i rano otkrivanje pluća, kojim u narednih četiri godine nizom reformi žele poboljšati dijagnosticiranje pacijenata u ranijim stadijima bolesti. Ti koraci poduzeli bi se kako bi povećali mogućnost liječenja te poboljšali ukupno preživljavanje, a samim time i smanjili ukupnu smrtnost stanovnika Republike Hrvatske kojima je dijagnosticirana ova vrsta karcinoma. Najveći i ukupni cilj ovog programa je postići odaziv od polovice dijagnosticiranih pušača te smanjiti ukupnu smrtnost za 20 posto, međutim to postaje ples u koji moraju biti uključeni apsolutno svi, javna i politička tijela, te sami pacijenti, kako bi se pokazali konačni rezultati i napredak u borbi protiv raka pluća.
Sadržaj nastao u suradnji s Udrugom poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.