Ovog proljeća navršilo se stotinu godinu otkako je u Zagrebu otvoren luksuzni hotel Esplanade. Iako su mu prvi gosti bili zahtjevni putnici slavnog Orient Expressa, koji su ovdje odmarali na putu od Pariza do Istanbula, bila je to prekretnica u razvoju turizma hrvatske metropole. Zagreb je konačno dobio mjesto gdje su mogli odsjedati aristokrati i poslovni ljudi, zvijezde show-businessa i svjetski putnici… Od tada do danas ispisane su mnogobrojne priče o toj blistavoj eleganciji, šušuru i tajnama koje čuvaju luksuzne sobe hotela, a Zagreb je dobivši novo središte društvenog života postao i nezaobilazna turistička destinacija. To je prije pošlo za rukom jadranskim destinacijama poput Opatije, gdje je Villa Angiolina otvorena 1844., a Hotel Kvarner četrdeset godina poslije, kao prvi hoteli na Jadranu, gdje je u zimskim mjesecima boravilo austrougarsko plemstvo u ljekovitom okruženju.
Čak 70% ukupnih smještajnih kapaciteta u Grčkoj čine hoteli, u Španjolskoj 53%, a u Hrvatskoj tek nešto više od 15%
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
I bolje tako jer hoteli nisu naši i dobit ide van a mi najamna snaga ko Nepalci