Kada danas spomenemo ime Matije Gupca, prva asocijacija jest da je on bio vođa Seljačke bune u Hrvatskoj i Sloveniji 1573. godine. A i do danas je ostao najveći narodni junak u Hrvata. Po njemu nazive nose ulice, trgovi, kulturno-umjetnička društva, škole, podizani su spomenici, biste, jedan od najpoznatijih romana Augusta Šenoe jest "Seljačka buna" s Matijom Gupcem u glavnoj ulozi, Ivo Lothka-Kalinski skladao je operu "Matija Gubec", i prva hrvatska rock-opera je o njemu ("Gubec-beg"), bio je tema slike velikog hrvatskog slikara Otona Ivekovića, izdavane su poštanske marke s njegovim likom… Uglavnom, Gubec je jedan od najpoznatijih hrvatskih povijesnih likova, lik koji je simbol borbe protiv potlačenosti, izrabljivanja, borac za bolje sutra, seljački tribun davno prije Stjepana Radića, gotovo lik koji je živio ispred svog vremena. Je li Gubec bio to sve?
Buna i nije bila u punom smislu riječi 'seljačka' jer su je potaknuli vojnici
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
ajmo sad revoluciji potlacenih i siromasnih koja je za guinissove rekorde prva na svijetu i iz Hr , pretvorit u sukob između plačenika. ma bravo "naknadni strucnjaci". znaci pitajmo Matiju Gupca sta misli o ovome.