PIŠE JOSIP MLAKIĆ

'Bosna': časopis koji financiraju hrvatski porezni obveznici. To je kao da Vučić u Beogradu financira 'Hrvatski tjednik'

Foto
'Bosna': časopis koji financiraju hrvatski porezni obveznici. To je kao da Vučić u Beogradu financira 'Hrvatski tjednik'
04.03.2025.
u 17:20
Glavni urednik časopisa je Filip Murcel Begović, dok je izvršni urednik Mahir Sokolija, dvojka koja je više od deset godina uređivala sarajevski tjednik "Stav", koji predstavlja jedan od najmračnijih medijskih projekata u poratnoj BiH

Nedavno je u Zagrebu objavljen prvi broj "Bosne", "časopisa za društveno-politička pitanja i kulturu". Navodnici ovdje nisu slučajno jer je "Bosna", sudeći po tekstovima i specijalnom izdanju drugog broja časopisa, koji se mogu naći na portalu bosna.hr, sve drugo osim časopisa za društveno-politička pitanja i kulturu. Projekt je financiran sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske. Drugi broj časopisa na čak 148 stranica donosi članke, koji su uglavnom nepotpisani, u kojima su, čini mi se, pobrojane sve bosansko-povijesne crne rupe, od mita o bogumilima pa do mita o tisućljetnoj prisutnosti muslimana na području današnje Bosne i Hercegovine, koji je novijeg datuma. Povijesni revizionizam, bez obzira s koje strane dolazi, služi isključivo tome da jednoj strani da povijesno pravo na zemlju, što je anakronizam i na žalost jedini način na koji obični svijet doživljava povijest, ne samo u Bosni i Hercegovini. Bošnjački revizionizam povijesnim maglama želi zapravo opravdati otvorenu unitarizaciju zemlje. Kratki tekst u kojem se govori o fra Matiji Divkoviću, bosanskom franjevcu koji je djelovao u 16. i 17. stoljeću, naslovljen je "Istiniti jezik bosanski fra Matije Divkovića". Bosanski jezik, koji je nazvan tako prije tridesetak godina, postojao je, sudeći po kvazipovjesničarima iz "Bosne", čak četiri stoljeća prije.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Marijana Rudan

Smatrali su nas teroristima: Film o političkom progonu Hrvata u Australiji 70-ih kandidat je za Oscara

Tijekom pandemijskog lockdowna Marijani Rudan je prišla mlada glumica Kat Dominis i podijelila s njom ideju za kratki film inspiriran stvarnim iskustvima hrvatskih migranata u Australiji 70-ih godina. Iz tog početnog koncepta razvila se snažna autorska suradnja: dvije žene, dvije perspektive, jedna priča koja je dugo čekala da bude ispričana. Rezultat je “Unspoken” (“Neizrečeno”) – umjetnički dojmljiv, emotivno pulsirajući film koji spaja dokumentarističku istinu i obiteljsku dramu. Nastao iz skromnog budžeta, ali neizmjerne strasti, film je ubrzo osvojio svijet.



Komentari 5

HU
Humljak
19:11 04.03.2025.

Ništa čudno od Plenkovića čiji je politički ćaća očenašek Mate Granić! Mate Granić je odbio zapovijed Vrhovnika što je čin izdaje!

KR
Kružić
21:02 04.03.2025.

Hoće li netko postaviti pitanje Arminu Hodžiću zbog ovoga?

Avatar Striborski
Striborski
20:02 04.03.2025.

Problemi s Bošnjacima? Kako, kako to?