Borojević: Znam da je pucanje po gradu ratni zločin, no moja je savjest čista

Ratko Mladić, u rujnu 1991. zapovijedao je postrojbama JNA koje su granatirale Šibenik, a dok on čeka da mu sud u Haagu 22. studenog izrekne presudu zbog ratnih zločina počinjenih u Srebrenici, dvojica njegovih podčinjenih čekaju početak suđenja zbog napada na Šibenik.

Konkretnije riječ je o Slobodanu Rajčeviću i Čedomiru Borojeviću, a optužno vijeće Županijskog suda u Splitu pravomoćnosti te optužnice trebalo bi odlučivati 27. studenog. Rajčeviću se sudi u odsutnosti, a Borojević je po tjeralici uhićen u ožujku na graničnom prijelazu Karasovići i od tada je u istražnom zatvoru na splitskim Bilicama. Uhićen je kad se vraćao iz Splita u koji je došao iz Crne Gore kako bi napravio tzv. matrikulu (pomorsku knjižicu), a zanimljivo je da je prije uhićenja, tjeralici usprkos, u Split dolazio nekoliko puta.

Prema optužnici on i Rajčević terete se da su od 16. do 23 rujna 1991. s brodova JNA topovima gađali civilne objekte po gradu pri čemu su oštetili više kuća, ali i šibensku katedralu Sv. Jakova, inače spomenik kulture pod zaštitom UNESCO-a i samostan sv. Frane. Zbog napada na Šibenik, kaznena prijava je podnesena još 1992. , a tijekom istrage ispitan je veći broj svjedoka. Borojević je u obrani tvrdio da mu je naredbu za pucanje po Šibeniku izdao Rajčević.

- Naredio mi je da 17. rujna 1991. uplovim u kanal sv. Ante. Rekao je da je napadnuta vojarna, a naredio mi je da uplovim u šibensku luku i po njoj pucam, što sam i učinio. Nije mi bilo naređeno na koji cilj točno da pucam, već mi je naređeno da pucam po luci. S broda se pucalo oko dva do tri sata s prekidima. Rajčeviću je bilo naređeno da ne puca po katedrali sv. Jakova no bio je rat i moguće je da je neki rafal pogodio i katedralu i kuće. Nisam imao predodžbu što je sve u Šibeniku uništeno u toj pucnjavi, dok mi to niste naveli. Jasno mi je da pucanje po gradu ne može biti ništa drugo do ratni zločin i ja od odgovornosti ne bježim. No moja je savjest čista jer ja nisam naređivao da se puca s broda dok nismo bili isprovocirani - naveo je Borojević u obrani.

Borojević je u vrijeme inkriminirano optužnicom bio zapovjednik patrolnog čamca, dok je Rajčević bio zapovjednik 20. granične mornaričke divizije koja je imala sjedište u vojarni Kuline. Pripadnici JNA, uključujući Borojevića i Rajčevića su se 18. rujna 1991. povukli prema Visu, a prije toga su neke svoje brodove potopili. Borojević je rođen u Požegi, a nakon rata živo je u Crnoj Gori, radeći kao pomorac.