Bolje pola radnog vremena nego završiti na Zavodu

- Zbog krize pred dio tvrtki postavlja se dilema smanjiti radno vrijeme ili otpustiti radnike. Sugeriramo poslodavcima da ne otpuštaju, a radnike savjetujemo neka ostanu postoji li mogućnost rada u nepunom radnom vremenu. Nadamo se da je kriza privremena – kaže Blaženka Rogina, iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Varaždin.

Neke su tvrtke zbog recesije smanjile broj radnih sati, a u HZZ-u spominju varaždinski Boxmark i Vis kišobranarnu te ludbreški Ducati komponenti.

Oprez s minimalcem
- Bilo je upita, mnogo manjih tvrtki se interesiralo za mogućnost skraćenja radnog tjedna, no nisu nam poslali povratne informacije, pa ne znamo u koliko je tvrtki napravljen aneks ugovora zbog radnog vremena – kaže B. Rogina.

Za tvrtke u kojima su male plaće problem je skraćivanje radnoga vremena. Smanje li sate rada, a radnike ostave prijavljene u punom radnom vremenu, moraju smanjiti i plaću. Tada bi bruto plaća iznosila manje od 2747 kuna, što je minimalna plaća. Iznimka su tekstilna, drvoprerađivačka i kožarsko-obućarska industrija, u kojima je minimalac 2582 kune.

Pravo na naknadu
- Bolje je prihvatiti i nepuno radno vrijeme nego ostati bez posla jer radnici stignu u evidenciju nezaposlenih i dobivaju novčane naknade. Pravo na naknadu ostvaruje se prema godinama staža, a kada se ta naknada iskoristi, nova se može dobiti tek nakon devet mjeseci rada - kaže B. Rogina i dodaje da se kod ponovnog obračunavanja naknade ne uračunava stari staž, kao nekad.