Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt smatra da zemlji trenutačno ne prijeti povratak oružanom sukobu, ali upozorava na političku stagnaciju, sve dublje podjele i sve slabiju vjeru građana u europsku budućnost. U razgovoru za EUobserver istaknuo je da slabo građansko sudjelovanje, spor napredak prema članstvu u Europskoj uniji i utjecaj Rusije te susjednih država dodatno otežavaju prevladavanje podjela nastalih nakon rata.
Schmidt je dužnost visokog predstavnika obnašao od 2021. do 2026. godine. Gotovo tri desetljeća nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, zemlja je i dalje duboko podijeljena po etničkim i političkim linijama. Složeni politički sustav uspostavljen Daytonom donio je mir, ali nije uspio ukloniti temeljne razlike među političkim zajednicama.
Prema Schmidtovim riječima, tijekom njegova mandata nije došlo do značajnijeg napretka u jačanju civilnog društva i stvaranju zajedničkog političkog prostora. Smatra da je građansko društvo u BiH nedovoljno snažno te da je i samo podijeljeno oko političkih pitanja, što otežava zajedničko djelovanje u korist demokratskog razvoja i europskih integracija.
Upozorio je i na političke stranke koje etničke razlike koriste kao temelj za dobivanje potpore birača, umjesto da promiču međunacionalnu suradnju. Pritom je posebno spomenuo SNSD Milorada Dodika, ali je naglasio da se takav pristup ne odnosi isključivo na tu stranku. Zbog toga, smatra Schmidt, postoje razlozi za sumnju u stvarnu predanost dijela političkih aktera europskom putu Bosne i Hercegovine.
Utjecaj Srbije, Hrvatske i Rusije
Govoreći o utjecaju susjednih država, Schmidt je istaknuo da Srbija i Hrvatska imaju posebne odnose s pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine. Napomenuo je da su takve veze predviđene i Daytonskim mirovnim sporazumom te da same po sebi ne predstavljaju odstupanje od njegova okvira. Međutim, ocijenio je da je potrebno razlikovati takve odnose od pokušaja širenja političkog utjecaja. Kao primjer naveo je reakcije Srbije na rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 2024. godine o proglašenju Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici.
Schmidt je ocijenio da je reakcija Srbije na rezoluciju bila izrazito snažna, premda se ona nije izravno odnosila na Srbiju, već na pojedince odgovorne za ratne zločine i genocid. Smatra da je ta situacija iskorištena za promicanje takozvane svesrpske deklaracije, koja povezivanje pripadnika istog naroda kroz kulturne teme može poslužiti i kao sredstvo za jačanje političkog utjecaja u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Govoreći o Rusiji, Schmidt je rekao da njezin utjecaj nije prvenstveno povezan s etničkim pitanjima, već s tradicionalno dobrim odnosima s pravoslavnom zajednicom, posebno srpskom pravoslavnom zajednicom. Prema njegovim riječima, ruski utjecaj ostvaruje se i kroz medije i društvene mreže, a posebno je vidljiv u Banjoj Luci i Republici Srpskoj. Schmidt je ustvrdio da Dodik djeluje kao promicatelj ruskih interesa te podsjetio na njegove susrete s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Prema navodima iz razgovora, Dodik se s Putinom sastao 11 puta od početka rata u Ukrajini.
Ipak, Schmidt smatra da Bosna i Hercegovina nema veliku gospodarsku ni geopolitičku važnost za Rusiju. Prema njegovoj ocjeni, Moskva zemlju prije svega može koristiti kao sredstvo za ometanje europskih i američkih aktivnosti te stvaranje negativnih posljedica za njihove političke ciljeve.
EU mora snažnije poduprijeti građansko društvo
Schmidt smatra da Europska unija ima važnu ulogu u smanjenju vanjskih utjecaja i prevladavanju podjela u Bosni i Hercegovini. Pritom je naglasio da europske integracije ne bi smjele počivati na etničkim razlikama, nego na načelu zajedništva uz očuvanje različitosti. Ocijenio je da EU dosad nije dovoljno konkretno odgovorila na izazove s kojima se zemlja suočava. Prema njegovu mišljenju, europske integracije ne mogu se svesti samo na programe i financijsku pomoć, nego je potrebno stvoriti snažniju društvenu potporu europskoj ideji. Zbog toga smatra da bi EU trebala razmotriti dodatne instrumente i mogućnosti, osobito one usmjerene na civilno društvo, kako bi građanima približila prednosti europskog puta.
Jedna od posljedica dugotrajne političke stagnacije, upozorio je Schmidt, jest odlazak mladih ljudi iz zemlje. Bez većeg građanskog angažmana, učinkovitijih institucija i uvjerljivije europske perspektive, Bosna i Hercegovina teško će izgraditi snažniju političku zajednicu koja bi nadilazila postojeće etničke podjele.
Bomba u Evropi 30 država ulazi u uniju prva je Srbija takve vesti kruže po Srbiji