"Ne predstavljam ukrajinsku državu, ali predstavljam ukrajinsko društvo i kažem vam da tu nešto ne štima", poručio je s današnje konferencije za novinare u hotelu Esplanade u Zagrebu Oleksandr Levčenko, bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj (od 2010. do 2017.). Govorio je o slučaju Vladimira Žuravljova, Ukrajinca ljetos uhićenog u Puli koji čeka izručenje Njemačkoj pod sumnjom da je kao ronilac sudjelovao u skupini Ukrajinaca koji su u rujnu 2022. uništili rusko-njemački plinovod Sjeverni tok. Županijski sud u Puli odobrio je izručenje na temelju europskog uhidbenog naloga koji Žuravljova traži zbog kaznenog djela ratnog zločina i sada traje žalbeni postupak pred Visokim kaznenim sudom.
"A tko je ubijen ili stradao fizički, ako je to ratni zločin? Nitko. A koji je brod možda nastradao u prolazu? Nijedan. Pokazat ću vam kako izgleda ratni zločin", rekao je Levčenko i prikazao fotografije ruskih napada na civilne ciljeve u Kijevu, Kramatorsku i drugdje. Rusija je izvela raketni napad na vrlo prometni most u Kijevu i na dan dolaska njemačkog kancelara Friedricha Merza u Kijev prošle nedjelje, a Levčenko je mislio upravo na taj Merzov posjet ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom kad je zaključio da "nešto tu ne štima".
"Mi vidimo da su tu nekakve čudne stvari. U isto vrijeme dok se ovdje uhićenog tereti za ratni zločin, dolazi savezni kancelar i daje nam 1,3 milijardi eura daljnje pomoći", rekao je Oleksandr Levčenko. Na konferenciji za novinare pojavio se i odvjetnik Ivan Gržić, jedan od branitelja uhićenog Žuravljova, koji je ovako odgovorio na pitanje je li Žuravljov požalio što je uopće putovao izvan Poljske, gdje ga je sud u Varšavi lani pustio na slobodu odbivši udovoljiti europskom uhidbenom nalogu iz Njemačke:
"Ne mogu tvrditi da je požalio, ali sama činjenica da mu je oduzeta sloboda njega nikako ne zadovoljava. On se, kao pravni laik, oslonio na utvrđeno činjenično stanje pred sudom u Varšavi. Ne mogu reći da ga je taj sud pravomoćno oslobodio jer se ni taj sud, kao ni hrvatski, nije bavio meritorno njegovom krivnjom, no poljski je sud pravomoćno odbio izručenje. On je smatrao da je ta stvar pravno riješena u jednoj od država članica Europske unije i da ga bilo koja druga članica Europske unije neće izručiti po istom tom uhidbenom nalogu. Ali ovdje imamo činjenicu zaprimanja novog europskog uhidbenog naloga iz kolovoza 2026. i upravo se tim činjenicama obrana i bavi. Odluka poljskog suda u punom smislu ne obvezuje niti hrvatski niti bilo koji sud unutar EU jer europski uhidbeni nalog unutar jedne države razmatra se u kontekstu kaznenih propisa te države. Međutim, imate sudsku praksu Suda EU gdje, iako se u punom kapacitetu odluka iz druge države članice ne uzima kao 'ne bis in idem' (pravno načelo 'ne dvaput o istom', op.a.), ipak se određena utvrđenja iz odluke druge države imaju koristiti prilikom ponovnog odlučivanja po istom europskom uhidbenom nalogu u drugoj državi članici", rekao je odvjetnik Ivan Gržić.
Koji bahati bolesnici.