Nagađanja tko će biti novi papa krenula su nedugo nakon smrti pape Franje, a jedan od favorita bio je talijanski kardinal Pietro Parolin. Ipak, izabran je Amerikanac Robert Francis Prevost koji je uzeo ime Lav XIV. Novi papa odmah je dao naslutiti Crkvi da je došao kako bi donekle pomirio različite struje koje su se iza kulisa sukobljavale ovih dana. Kako piše Il Messaggero, bilo je tu svega - bergoglijevaca i protivnika Bergoglija, umjerenijih konzervativaca, mnogih neodlučnih... Ipak, s obzirom na to da je Lav XIV. izabran na četvrtom glasovanju, znači da je imao značajnu podršku.
Mnogi su odmah primijetili kako je jučer kraj novog pape stajao kardinal Pietro Parolin, favorit na početku konklave. Nakon tri neuspješna glasovanja, kada je shvatio da ne može doseći visoki potreban kvorum od 89 glasova, Parolin se povukao korak unatrag. Naime, navodno je Parolin imao između 40 i 50 glasova. Il Messaggero ističe kako njegova prisutnost jučer na balkonu nije bila slučajna i značila je mnogo toga. Čini se da je kardinal Parolin u jednom trenutku intervenirao i započeo posredovanje u razgovorima koji su se održavali u Santa Marti kako bi omogućio izbor ovog kardinala autsajdera, prebacivši mu svoje glasove.
Prevost je mogao računati na skupinu na čelu s Mario Grechom i Jean-Claude Hollerichom, dio bergoglijevaca, u posljednjem krugu i Francuze te grupu Amerikanaca. I Francuz Jean-Marc Aveline ustupio je mjesto Prevostu. Parolin je kao diplomat napravio korak naprijed kao graditelj mostova i ujedinitelj, možda kako bi pokazao da je jedinstvo Crkve moguće, ističu talijanski mediji te dodaju kako je pritom bio "izdan od strane Talijana".
Njegova intervencija oslanjala se na vrlo važan čimbenik vremena, kako se biračko tijelo ne bi dodatno polariziralo te kako bi se izbjegao dojam o podijeljenoj Crkvi. Svaki dodatni dan crnih dimova doveo bi do toga. Stoga je Parolin, nakon tri neuspješna glasovanja, surađivao u potrazi za pastirom sposobnim za upravljanje, osjetljivim na mir, koji bi mogao predstavljati novo lice i ujediniti snažne težnje kardinala. Kako je prije nekoliko dana podsjetio njemački kardinal Gerhard Müller: “Moramo se sjetiti da glavni zadatak kardinala u konklavi nije birati nastavljača privatnih ideja bilo kojeg prethodnog pape, već budućeg nasljednika Petra, koji je vidljivi i trajni princip i temelj jedinstva Crkve u objavljenoj istini.”
GALERIJA Oduševljenje na Trgu sv. Petra: Pogledajte kako su vjernici dočekali vijest o novom papi
Ishod nijedne konklave ne može se nazvati ni poraz ni pobjeda. Crkva nije demokracija, a svećenici nisu političari. Kardinali se ne natječu međusobno za ulogu Svetog Oca.