BiH se mora vratiti Daytonu da bi došla do Bruxellesa

Sjedinjene Američke Države godinama su bile svjetski tutor broj jedan, a za Bosnu i Hercegovinu doslovno skrbnik koji se brinuo oko svakog detalja življenja u državi u kojoj je rat zaustavljen s potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma prije točno 30 godina u Zrakoplovnoj bazi Wright Patterson. Od ranoga proljeća ove godine stvari su se izokrenule naglavačke. Da ne bude zabune, SAD se nije odrekao "legacyja" Daytona i zaustavljanja rata. Ali je posve prestalo mikromenadžiranje u Bosni i Hercegovini kojim su bavile počesto neiživljene i neostvarene diplomate kakav je bio bivši veleposlanik s adresom u Sarajevu Michael Murphy. On cijeli svoj mandat doslovno nije izuvao kaubojske čizme, za koje je Google Lense utvrdio kako se radi ipak o lošoj meksičkoj kopiji. Ugurao je u vlast probošnjačku trojku, naložio izmjene zakona kojim je na "fašu" uhvatio Milorada Dodika i poslije ga osudilo lokalno pravosuđe. Moguće da čak nije imao ni loše namjere, iako su suradnici tvrdili da je potkraj mandata pomalo čudna izgleda tvrdio da će u Bosni i Hercegovini izbiti rat, no rezultati tih eksperimentiranja punih 30 godina pretvorili su ovu zemlju u svojevrsni laboratorij društvenih pokusa. Budući da brojni nisu razumjeli promjene s dolaskom Trumpove administracije ili pak nisu htjeli napustiti komotnu poziciju na kojoj su gradili lokalne politike, ponajprije one iz sarajevske perspektive gledanja kako država treba postati građanska (čitaj bošnjačka), bolno otrežnjenje stiglo je nedavno. I to samo nekoliko tjedana od 30. jubileja Daytona. U šali se u Bosni i Hercegovini govori da je skidanje čelnika Republike Srpske Milorada Dodika u političkome rangu čuda s oživljavanjem mrtvaca. I doslovno se to dogodilo. Dodiku, njegovoj cijeloj obitelji i svim povezanim kompanijama su skinute američke sankcije.