Izbjeglice treba primiti u uvjetima dostojnim čovjeka, treba ih se pravedno – po kvotama, uzimajući u obzir broj stanovnika i ekonomsku snagu zemlje – raspodijeliti po europskim državama. Azil dobiven u jednoj članici mora vrijediti za sve države članice EU. Treba odrediti sigurne zemlje porijekla u koje se mogu vratiti tražitelji azila ili azilanti, prije svega oni iz Srbije, Makedonije i s ostatka Balkana, koji u broju nadmašuju i Sirijce, najbrojniju skupinu iz novog vala izbjeglica. Humanost i solidarnost, europske vrijednosti, moraju se odraziti i u pomoći, u ljudima, plovilima i letjelicama, državama koje spašavaju izbjeglice iz Mediterana. I na kraju, potrebna je sveobuhvatna europska politika kako bi se ublažila izbjeglička kriza, ali i olakšao dolazak u Europu ljudima koji zaista trebaju pomoć, a istovremeno i politička inicijativa da se otkloni uzrok bijega ljudi iz Afrike i s Bliskog istoka.
Zvuči poznato? Osnove su to plana Europske komisije – s iznimkom europskog azila – koji bez ikakvog uspjeha pokušava progurati među države članice od svibnja ove godine, no konsenzusa među državama nema. No osnove su to i nove, njemačke inicijative o izbjegličkom pitanju koje potpisuju ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i ministar gospodarstva Sigmar Gabriel, objavljene nekoliko dana nakon sastanka njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Françoisa Hollandea.
Kritika trome EU
Možda će njemački “bič” jače udariti od bruxelleskog, pogotovo sada kad je “velikim” državama, u što se ubraja i Njemačka, dogorjelo do prstiju, a izbjeglice naveliko ulaze i najavljuju ulaske u te države.
Zanimljivo je da Njemačka u ovom planu koristi izraz izbjeglice, a ne imigranti – simbolični je to pomak značenja od ksenofobične i stereotipne slike useljenika koji “žele doći i uzeti posao” prema “ljudima koji bježe od rata, progona i neimaštine”.
Njemačka inicijativa ima pak jednu novu točku – azil zatražen u jednoj državi članici vrijedio bi u cijelom EU. odmak je to od ugovora Dublin III, po kojem je azilant odgovornost države u koju prvu stupi unutar EU. Tehnički, iz Njemačke ga mogu poslati natrag u Hrvatsku. Iz EK su komentirali da je prijedlog stalnog mehanizma u prihvatu i tretmanu izbjeglica na stolu te da se države mogu dogovoriti o detaljima, ali nisu htjeli komentirati navode da je njemačka inicijativa zapravo kritika trome Unije.
Logično je da je Njemačka sada preuzela glavnu ulogu u Europi jer je kriza na vrhuncu – procjene tamošnjeg ministra unutarnjih poslova Thomasa de Maizierea kažu da ove godine očekuju čak 800.000 zahtjeva za azil. Do srpnja je u Njemačku najviše izbjeglica stiglo iz Sirije, njih gotovo 34.500. No njih čak 82.243 došlo iz Albanije (22.209), Bosne i Hercegovine (4061), Kosova (31.400), Makedonije (6704) i Srbije (15.822). Riječ je o zahtjevima za azil, no, primjerice, broj državljana Srbije koji se ilegalno nalaze u toj državi popeo se na 200 tisuća. U najvećem broju riječ je o Romima, kazali su iz tamošnjeg MUP-a, te naveli da su već od njih 24 tisuće zatražili da se vrate u Srbiju.
Zemlje bez progona
Njemačka je, naime, među prvima skinula Srbiju, BiH i Makedonije s popisa nesigurnih zemalja. U ovoj inicijativi objašnjavaju da su balkanske države kandidatkinje za članstvo u EU pa je onda i logično ustvrditi da u njima nema progona.
>> Pogledajte kako je mađarska policija izbjeglice smirivala suzavcem
Pokrstiti i asimilirati....najbezbolnije!