Godinu dana prije parlamentarnih izbora glavni protivnici „velike“ vladajuće koalicije socijaldemokrata (SPÖ) i pučana (ÖVP) u Austriji jesu birači kojima je već dosta učestalih prepucavanja i neslaganja između stranaka na vlasti, upozoravaju posljednja istraživanja javnog mnijenja.
Jedan od uzroka je i njihov potpuno oprečni stav oko (ne)ukidanja služenja obveznog vojnog roka u Austriji, o čemu će morati odlučiti austrijski građani na referendumu u siječnju sljedeće godine. Prema podacima instituta Gallup, koalicijska vlast prokockala je povjerenje prilično velikog dijela birača i uvjerljive većine koju je dosad imala. Brojke pokazuju da se sada bira austrijski parlament, SPÖ kancelara Wernera Faymanna ostao bi prvi, no izgubio bi dosta glasova. Sada mu je naklonjeno samo 25 posto birača (na posljednjim izborima 2008. godine osvojio je 29,7 posto), no još uvijek je popularniji od ÖVP-ova potkancelara i ministra europskih i međunarodnih poslova Michaela Spindeleggera kojeg podupire 22 posto birača ( 2008. godine -25,6 posto).
Istovremeno se ekstremna desnica kao što su slobodnjaci (FPÖ) Heinz – Christiana Strachea popela također na 22 posto, izjednačivši se na drugom mjestu sa Spindeleggerovim pučanima. Zeleni su treći (15 posto), a četvrta je nedavno novoutemeljena stranka austrijskog povratnika iz Kanade i milijunaša Franka Stronacha (11 posto) koja nastoji uskočiti na političku pozornicu i liberalnim i globalizacijskim idejama preoteti konkurenciji naklonost birača. Promjeni li Stronachova stranka svoj sadašnji negativan stav prema euru i prihvati ga i nadalje kao zajedničku europsku valutu, mogla bi doći u obzir da u trojnoj kombinaciji koalira sa socijaldemokratima i pučanima da bi ostali na vlasti, piše austrijski tisak. Ističe se da bi u nedostatku dvotrećinske većine oko EU-pitanja Strache i Stronach, da se sada bira, mogli blokirati ustavne odluke.
Mediji navode kako sve slabiji rejting vladajućih socijaldemokrata i pučana, posebice nakon niza financijskih i korupcijskih afera otkrivenih u ovoj alpskoj zemlji, govori o zasićenosti biračkog tijela „velikim“ strankama zbog njihove okamenjenosti i nemoći da pravovremeno stanu na kraj tim ''zlima današnjice“, od čega bi na parlamentarnim izborima sljedeće godine neposredne koristi mogle imati male stranke.