Prema cijenama struje i plina koji se isporučuju kućanstvima, Hrvatska je lani bila među jeftinijim državama članicama EU, no za naše plaće i standard građana te su cijene i dalje previsoke. Liberalizacija tržišta električne energije i obilne kiše srušile su lani cijenu struje za skromnih 1,2 posto. Kad je riječ o cijeni tog energenta 2014. je bila dobra za većinu država članica EU jer je u 17 država cijena pala od najnižih 1,2 posto u Hrvatskoj do 26 posto u Malti, no jedanaest država korigiralo je cijene naviše pa je na razini EU godina završila s poskupljenjem od 2,9 posto.
Cijena 100 kWH struje iznosila je od najjeftinijih devet eura u Bugarskoj do najskupljih 30,4 eura u Danskoj. Hrvatska se s 13,2 eura za 100 kWH nalazi u društvu tranzicijskih država koje pokušavaju čuvati standard svojih građana kontrolom cijena energenata, ali jedva uspijevaju.
Porazna usporedba
U Hrvatskoj je cijena struje 63% prosječne cijene u EU, a plina 66%, no kad se njihova vrijednost korigira za troškove života i vrijednost plaća, tada je cijena plina po paritetu kupovne moći oko tri posto iznad prosjeka EU, a struje samo jedan posto ispod prosjeka. Mnogo je roba i usluga gdje je usporedba i poraznija. Cijene hrane, odjeće, kućnih potrepština i elektronike u Hrvatskoj su približno iste kao u Austriji, Francuskoj ili Italiji, a plaće su nam tri do četiri puta niže, a brojni građani uopće ne rade. Stoga ne čudi da mnogi ne plaćaju račune pa isključivanje struje postaje političko pitanje.
Kad je riječ o struji i plinu, osnovna cjenovna razlika između bogatog zapada i siromašnijeg jugoistoka proizlazi iz poreznog pritiska na ta dva energenta. Eurostat je objavio da porezi i ostali paradržavni nameti čine 57 posto cijene struje u Danskoj ili 52 posto u Njemačkoj, dok je u Hrvatskoj taj udio lani bio 23 posto. Struju i plin najmanje u Europi oporezuju Velika Britanija i Malta – samo pet posto – pa ne čudi što su režijski troškovi u Londonu niži nego, primjerice, u Zagrebu ako se isključi cijena najma. Zemlje nekadašnjeg socijalističkog bloka uglavnom opterećuju struju sa 17-19%, ali slovenska država sebi odreže 29 posto, Grčka 32, Austrija 35 posto, Italija 37 posto maloprodajne cijene pa se može očekivati da će s rastom standarda građana i neka buduća hrvatska vlada svoje proračunske rupe možda krpati povećanjem poreznog opterećenja struje ili plina.
Autor: Kristina Franić
Državi dvadeset posto
HEP je i uz ove cijene ostvario solidnu dobit, no nije investirao koliko se od njega očekivalo pa i dalje trećinu struje uvozimo. Prema jučer objavljenim podacima Eurostata, država je lani od maloprodajne cijene plina uzimala 20 posto, dok su Danci svoje potrošače opteretili sa 61 posto poreznih davanja.
No, i uz tih 61 posto poreza i cijenu plina od 8,8 eura Dancima je, po paritetu kupovne moći, plin jeftiniji nego Hrvatima. Prema kupovnoj moći, znatno jeftiniju struju od nas imaju Francuzi, Nizozemci, Austrijanci, Finci, Englezi, dok su za Portugalce, Španjolce i Rumunje mjesečne rate struje jednake kao i za Nijemce.
>>Diljem Hrvatske Živi zid prosvjedovao zbog isključivanja struje
Naravno da imaju jeftiniju struju kada nemaju Zokija i njegove drugove kao vladu. Pošaljite sadašnju hrvatsku vladu u bilo koju, uređenu zemlju i za 2-3 godine od nje će napraviti kaos. Na sreću tako blesavih država, koje bi njih primile, nema na ovom svijetu, osim, naravno Hrvatske. A i tu im se bliži kraj