Arheolozi našli i grobove pogana

Da je arheološki lokalitet pri svetištu Majke Božje Gorske u Loboru mjesto kontinuiteta, kako ga je nazvao voditelj istraživanja, dr. sc. Krešimir Filipec, pročelnik Odsjeka za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pokazala je i ovogodišnja, deseta sezona iskopavanja.

– Na ovom mjestu koje je naseljeno više od dvije tisuće godina mogu se pratiti mijene spomenute u povijesnim izvorima – kaže dr. Filipec i dodaje da je ove godine došlo do važnog otkrića. 

– Do sada je na lokalitetu istraženo oko 890 grobova, a sada je pronađeno njih pet koji se razlikuju od svih dosad istraženih.

Grobovi iz 11. stoljeća

Riječ je o grobovima koji pripadaju 11. stoljeću, no prema načinu pokapanja pokazuju poganski ritual. Ovdje se u to doba pokapaju isključivo kršćani, a ova grupa ne pripada toj zajednici. Riječ je o pridošlicama koje se ne pokapaju kao kršćani s pravilnom orijentacijom zapad – istok, na leđima, rukama položenim uz tijelo ili prekriženim, nego su položeni na boku i imaju zgrčene ruke i noge. Takvi pokopi nisu karakteristični za Slavene i Hrvate već za nomadske narode koji su živjeli od ukrajinskih stepa do nomadske Azije. Vjerojatno je da je početkom 11. stoljeća ovdje došao jedan broj pripadnika drugog naroda, najvjerojatnije Mađara, možda vojna posada koja je ovdje postavljena da kontrolira utvrdu – kaže dr. Filipec.

Misionarski punkt

Inače, Lobor je bio jedan od najvažnijih misionarskih punktova u vrijeme pokrštavanja sjeverne Hrvatske, a arheološka istraživanja koja se provode u sklopu sanacije i obnove svetišta i uređenja arheološkog parka dosad su rezultirala iznimnim otkrićima poput kontinuiteta izgradnje starokršćanske bazilike, karolinške crkve, predromaničke i romaničke. Istraživanja na kojima rade studenti arheologije financira Odsjek za arheologiju, a pomažu i župa Sv. Ane i Općina Lobor, čiji načelnik Andrija Smetiško kaže: 

– Prioritet općine Lobor je turizam, a magnet tog turističkog kolača je Svetište Majke Božje Gorske. Istraživanja će potrajati još godinama, a planira se postavljanje muzeja na otvorenom. Već sada postoji zanimanje posjetitelja i otkrića se predstavljaju grupama koje dolaze.

Daljnja analiza bit će na Filozofskom fakultetu

Ovo otkriće načinje problem kojem se historiografija bavi još od 19. stoljeća, a to je pitanje je li sjeverna Hrvatska u doba kralja Stjepana Mađarskoga bila okupirana ili ne. Već smo prijašnjih godina u sjevernoj Hrvatskoj pronašli novac Stjepana Ugarskoga, što je upućivalo na to pitanje. To znači da idemo u sfere koje dosad nismo mogli riješiti. Načeli smo taj problem, važan za našu povijest, a vjerujem da ćemo ga iduće godine nastavkom istraživanja uspjeti i riješiti – rekao je dr. Krešimir Filipec te dodao da će se daljnja analiza grobova provesti na Filozofskom fakultetu kako bi se točno doznalo o kojoj je populaciji riječ.