Američki predsjednik Donald Trump objavio je jučer uvođenje opsežnih globalnih carina koje prijete izazivanjem trgovinskog rata bez presedana. U vrtu ruža Bijele kuće pokazao je tablicu s "uzajamnim" carinama za svaku zemlju, ističući da su SAD desetljećima bile na gubitničkoj strani zbog carina na uvoz. Trump vjeruje da će njegova politika potaknuti tvrtke da proizvode unutar SAD-a i "učiniti Ameriku ponovno bogatom". No, ovakav potez mogao bi podići cijene u SAD-u i izazvati kaos u globalnoj ekonomiji. Prva mjera bila je carina od 25% na uvoz automobila, stupila na snagu od ponoći (5 sati ujutro danas), koju je nazvao "Danom oslobođenja".
Ed Conway, urednik za ekonomiju Sky Newsa, piše da su trgovina i globalizacija desetljećima bile neprimjetne teme, služeći slobodnoj trgovini i povezanosti svijeta. No, razvijene ekonomije poput SAD-a i UK-a postale su ovisne o jeftinom uvozu iz Kine, što je oslabilo njihove proizvodne sektore i izazvalo kolaps regija poput američkog "Rust Belta". Trumpove carine dolaze iz tog konteksta, a sadašnje mjere – uključujući 10% na UK, 20% na EU i 34% na Kinu – najradikalnije su od 1930-ih. Posljedice bi mogle uključivati inflaciju, geopolitičke napetosti i transformaciju globalizacije. Tržišta su u neizvjesnosti, a ovo bi, parafrazirajući Churchilla, mogao biti tek "kraj početka" trgovinskog rata - kazao je Conway.
Helen-Ann Smith, dopisnica iz Pekinga, kaže da je Kina očekivala nove carine, ali da ništa nije moglo spriječiti trenutačni udar na njezinu ekonomiju. Uz ranije carine i one iz Trumpova prvog mandata, kineska roba sada se suočava s porezima od preko 50%, a neka čak i do 70%. To praktički onemogućuje trgovinu s SAD-om za većinu tvrtki. S obzirom da izvoz čini 20% kineskog gospodarstva, a trgovina s Amerikom oko 15%, stručnjaci predviđaju milijunske gubitke radnih mjesta, propadanje malih poduzeća i promašaj cilja rasta od 5%. Neville Lazarus, izvjestitelj iz New Delhija, navodi da je Trump Indiji nametnuo carinu od 26%, što je niže od prosječnih 52% na američke proizvode. SAD je Indijin najveći trgovinski partner s prometom od 130 milijardi dolara u 2024., uz deficit od 46 milijardi u korist Indije. Farmaceutska industrija, koja opskrbljuje 47% generičkih lijekova u SAD, izuzeta je od carina kako bi se izbjeglo poskupljenje za američke potrošače.
Sarah Taaffe-Maguire, novinarka za ekonomiju, izvještava da su azijska i pacifička tržišta burno reagirala. Japanski Nikkei 225 pao je 4%, stabiliziravši se na -3,16% uz carinu od 24%. FTSE CNBC Asia 100 indeks izgubio je 1,9%, dok su kineski indeksi (Hang Seng -1,76%, SZSE -1,4%) također zabilježili padove nakon carine od 34%. Samo Novi Zeland i Tajvan zabilježili su blagi rast. Ministar trgovine Jonathan Reynolds za Sky News je rekao da je UK u boljoj poziciji od EU-a s carinom od 10%, ali da je svaka trgovinska barijera razočaranje. Najavio je mjere za zaštitu UK-a od širih posljedica, poput preusmjeravanja robe s američkog tržišta, no uzvratio je da neće biti odmazde prema Washingtonu. Nada se da bi uspješna suradnja s SAD-om mogla poslužiti kao primjer za rješavanje ovakvih sporova.
Nisu Amerikanci jedini kupci na ovom svijetu. Sada ćemo drugima prodavati našu prvokalasnu robu.