Carine američkog predsjednika Donalda Trumpa za desetke zemalja stupile su danas na snagu, uključujući ogromne carine od 104 posto na kinesku robu, produbljujući globalni trgovinski rat. Trumpove carine uzdrmale su globalni trgovinski poredak koji traje desetljećima, potaknule strah od recesije i uzdrmale dionice diljem svijeta. Situaciju su komentirali analitičar Petar Bejuk i analitičarka Elizabeta Sabolek Resanović.
"Danas su stupile na snagu najavljene recipročne carine SAD-a na države koje imaju najveće trgovinske suficite sa SAD-om. Promatrano po proizvodima, izuzeća uključuju dobra koja već podliježu carinama poput čelika, aluminija, automobila i dijelova za automobile, zatim proizvode koji bi kasnije mogli biti obuhvaćeni posebnim carinama: poluvodiči, bakar, drvo, farmaceutski proizvodi, a izuzeti su i proizvodi vezani za energetiku kao i kritični minerali kojih nema u SAD-u. Inicijalno određena stopa za EU iznosi 20%. Iste bi se mogle mijenjati u narednim danima, ovisno o dogovoru nositelja ekonomskih politika. Spremnost za ustupke odnosno nevoljkost daljnje eskalacije pokazan je od više zemalja, primjerice, Australije, Japana, Italije, Vijetnama, Tajvana, kao i vodstva EU-a. S druge strane, Kina je zasad odlučila uzvraćati istom mjerom, što je rezultiralo odgovorom SAD-a s novih 50%. Uzevši to u obzir, ukupno gledajući, kineska roba koja ulazi u SAD suočena je s nametima većim od 100%.
Nakon što je u prosincu ostvario rast na najveću razinu u šest godina (105,1 bodova, dugoročni prosjek 98 bodova), pokazatelj pouzdanja malih poduzeća u SAD-u, čije istraživanje objavljuje NFIB (National Federation of Independent Business) bilježi pad u ožujku treći mjesec zaredom, ovaj put s 100,7 na 97,4 bodova, najnižu razinu od listopada prošle godine. Pad sentimenta poduzeća događa se od početka godine, i to ne toliko procjena trenutne situacije koliko očekivanja. Neizvjesnost i nepredvidljivost ostaje s nama, pa zasad nije za očekivani zamjetniji oporavak sentimenta. Potencijalna promjena mogla bi doći od najavljenih poreznih i regulatornih promjena u pripremi koje su trenutačno tržišnim dionicima u drugom planu s obzirom na aktualne vijesti o carinama", naveo je Petar Bejuk, analitičar RBA.
Analitičarka Elizabeta Sabolek Resanović poručuje: "Ono što je započelo kao ohrabrujući dan s uspješnim ponovnim otvaranjem primarnog tržišta, završilo je novom eskalacijom na inozemnim financijskim tržištima. Isprva je nadu potaknula najava pregovora – Trumpova administracija izjavila je da je gotovo 70 zemalja izrazilo želju za postizanjem dogovora. Među njima su bili Južna Koreja, Japan i Italija. Nakon prvog neuspješnog pokušaja predsjednice Europske komisije von der Leyen, talijanska premijerka Meloni sljedeći će tjedan, u koordinaciji s EU, pokrenuti novu inicijativu. Kao moguće rješenje, Trump je ponovno predložio ideju da Europa kupi od SAD-a energiju u vrijednosti od 350 milijardi dolara. Činjenica da se radi o količini nafte i plina većoj nego što SAD može izvesti, ili nego što europske rafinerije i potrošači mogu apsorbirati, ne zabrinjava američkog predsjednika. Iako se cilj stvaranja 'carinske unije bez carina' između SAD-a i Europe čini nerealnim, tržišta su se uhvatila za tu slamku spasa. Kao rezultat, premije kreditnog rizika u Europi ponovno su se znatno suzile, dok su se burzovni indeksi oporavili. Globalne cijene nafte također su rasle do kasnih popodnevnih sati.
No, kako se približavao rok koji je Trump postavio Kini, nervoza se proširila globalnim financijskim tržištima. Kina je nakon obećanja da će se 'boriti do kraja' nastavila s (ne)akcijom, a Trump je uzalud čekao najavljeni telefonski poziv. Po isteku roka, američke carine od 104% na uvoz iz Kine stupile su na snagu točno u ponoć (6 sati ujutro po srednjoeuropskom vremenu). Očekivano, navečer se ponovno javila široko rasprostranjena averzija prema riziku. Istovremeno, tržišta su dodatno povećala očekivanja smanjenja kamatnih stopa Fed-a. Po prvi put, tržišta sada kao najvjerojatniji scenarij vide smanjenje kamata već na sljedećem sastanku Fed-a 7. svibnja. S druge strane, prinos na 10-godišnje američke državne obveznice (+8,7 baznih bodova) suprotno očekivanjima nije ponudio sigurno utočište. Tijekom noći prinosi su dodatno porasli za 15 baznih bodova i dosegnuli 4,4%. Iako se očekivana inflacija (break-even) nedavno znatno smanjila u skladu s padom cijena sirovina, čini se da ulagači traže višu premiju rizika zbog kaosa koji je izazvao Trump, uslijed sve pesimističnijih izgleda za rast američkog gospodarstva. U tom kontekstu, zabrinjavaju i fiskalni planovi. Najavljena obrambena potrošnja SAD-a na rekordnoj razini od 1 bilijun dolara ne ostavlja dojam fiskalne štednje. Danas je ponovo aukcija 10-godišnjih obveznica, koja će predstavljati novi test tržišta."
GALERIJA 'Jadni' milijarderi: Trumpove carine osakatile im carstva, evo koliko su svjetski bogataši izgubili u samo jednom danu