Nismo napredovali, štoviše krećemo se unatrag. I tome su, nažalost, izloženi najmlađi među nama – nasilje nad djecom, sigurnost djece u prometu te zaštita djece kao i značajan porast broja pritužbi na sustav odgoja i obrazovanja te osobito na sustav pravosuđa u samo godinu dana razmaka – od 2022. do 2023. godine – u značajnom su negativnom porastu, ako je suditi po nedavno objavljenom izvještaju pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević za tu godinu.
Naime, lani je u Hrvatskoj 21 dijete izgubilo život u prometu, sedmero je počinilo samoubojstvo, a sedmero djece je ubijeno. Brojke su poražavajuće i zbog činjenice da je na adresu Ureda pravobraniteljice pristiglo 13 posto više prijava o pojedinačnim povredama prava djece nego u prethodnoj godini, ukupno 2183 prijave, od čega se najveći porast evidentira u području pravosudno-zaštitnih prava (41,17%), obrazovnih prava (24,47%) te osobnih prava (14,46%). U potonjem najveći broj povreda odnosio se na pravo na život s roditeljima i roditeljsku skrb, kao i zaštitu od nasilja i zanemarivanja.
Alarmantno: djeca sve izloženija nasilju
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić