ISTRAŽIVANJE HGK

Akcije i popusti i dalje su glavni mamac za kupce

Foto: Josip Regovic/PIXSELL
Zagreb: Hrvatska gospodarska komora organizirala je Konferenciju o trgovini pod nazivom “Gdje i kako kupujemo?”
Foto: Josip Regovic/PIXSELL
Zagreb: Hrvatska gospodarska komora organizirala je Konferenciju o trgovini pod nazivom “Gdje i kako kupujemo?”
Foto: Josip Regovic/PIXSELL
Zagreb: Hrvatska gospodarska komora organizirala je Konferenciju o trgovini pod nazivom “Gdje i kako kupujemo?”
Foto: Josip Regovic/PIXSELL
Zagreb: Hrvatska gospodarska komora organizirala je Konferenciju o trgovini pod nazivom “Gdje i kako kupujemo?”
22.11.2026.
u 15:10
Četvrtina ljudi posjećuje trgovačke centre jednom tjedno ili češće, a najčešće kupuju odjeću i obuću (67%)
Pogledaj originalni članak

Hrvati su i dalje izrazito osjetljivi na cijene, pomno planiraju kupnju i traže najbolji omjer cijene i kvalitete, a upravo su akcije i popusti najvažniji kriterij pri odabiru trgovačkog centra. Pokazuje to najnovije istraživanje Hrvatske gospodarske komore, predstavljeno na šestoj konferenciji o trgovini "Gdje i kako kupujemo?" u Zagrebu, koje donosi zanimljiv presjek potrošačkih navika građana, ali i promjena koje posljednjih godina oblikuju maloprodajno tržište.

Važnost akcijskih ponuda ispitanici su ocijenili prosječnom ocjenom 4,48 na ljestvici od jedan do pet, a taj je kriterij posebno važan ženama. Trgovački centri pritom su i dalje važan dio kupovnih navika. Oko 27 posto ispitanika posjećuje ih nekoliko puta mjesečno, četvrtina jednom mjesečno, dok ih jednako toliko obilazi jednom tjedno ili češće. Najčešće se ondje kupuju odjeća i obuća, što je navelo 67 posto ispitanika, te proizvodi široke potrošnje, koje kupuje 60 posto građana. Sve važniju ulogu u potrošačkim navikama ima i internetska trgovina. U posljednja tri mjeseca putem interneta kupovalo je 67 posto ispitanika, a očekivano, najzastupljeniji su mladi. Najmanje je internetskih kupaca među umirovljenicima te ljudima s najnižim prihodima (do 800 eura mjesečno). Zanimljive su i regionalne razlike. Najviše internetskih kupaca ima u Dalmaciji, gdje je takvu kupnju u posljednja tri mjeseca prakticiralo 74 posto ispitanika. Na drugom je kraju središnja Hrvatska, s udjelom od 54 posto.

Mijenja se i odnos prema robi koja nije nova. Kupnja rabljenih proizvoda postaje sve raširenija navika, a gotovo svaki šesti građanin u posljednja je tri mjeseca kupovao putem platformi za prodaju i razmjenu rabljene robe. Uglavnom je riječ o proizvodima manje vrijednosti, a takav trend HGK povezuje s jačanjem održive potrošnje i sve većom spremnošću građana da kupuju i prodaju već korištene predmete. Direktorica Sektora za trgovinu HGK Maja Bogović istaknula je kako trgovina prolazi razdoblje ubrzanih promjena, na koje utječu digitalizacija, demografska kretanja i nova očekivanja kupaca. "Istraživanje HGK potvrđuje da su kupci i dalje cjenovno osjetljivi te da kupnju planiraju promišljeno, tražeći najbolji omjer cijene i kvalitete. Na njihove odluke sve veći utjecaj imaju digitalni alati, koji im nude informacije i mogućnost usporedbe ponuda" kazala je Bogović.

O veličini i gospodarskoj važnosti sektora trgovine svjedoče i podaci Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu. U Hrvatskoj je tada evidentirano 21.298 prodavaonica s gotovo 4,8 milijuna četvornih metara prodajne površine. U njima je radilo oko 124 tisuće ljudi, a ostvaren je godišnji promet od 28,6 milijardi eura s PDV-om. Prosječna prodavaonica imala je šest zaposlenih i godišnji promet od približno 1,3 milijuna eura. Pritom se jasno vidi dominacija najvećih trgovačkih sustava. Poslovni subjekti s 250 i više zaposlenih raspolažu s manje od 40 posto ukupnog broja prodavaonica, ali ostvaruju više od dvije trećine ukupnog prometa. Na jednu prodavaonicu u Hrvatskoj prosječno dolazi 181,5 stanovnika, a četiri od deset prodavaonica nalaze se u jadranskoj Hrvatskoj. Na konferenciji se otvorilo i pitanje državnog ograničavanja cijena, mjere koja je u trgovini na snazi već više od četiri godine.

Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma i predsjednik Udruženja trgovine HGK, smatra da je vrijeme za preispitivanje dosadašnjeg pristupa. "Cijene hrane danas više ne pridonose inflaciji kao ranije, zbog čega bi trebalo razmotriti postupan i odgovoran izlazak iz ograničenja cijena, uz zaštitu interesa potrošača i stabilnosti tržišta. Izvanredne mjere ne mogu trajno zamijeniti tržišno natjecanje, koje dugoročno najbolje štiti potrošače" upozorio je Mitreski. Sudionici konferencije razgovarali su i o budućnosti trgovačkih centara. Oni se sve više transformiraju iz prostora namijenjenih isključivo kupnji u mjesta koja objedinjuju trgovinu, usluge, zabavu i društvena okupljanja. Njihov daljnji razvoj, zaključeno je, ovisit će ponajprije o sposobnosti prilagodbe promjenama životnih stilova i očekivanjima kupaca.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.