Umjetna inteligencija ubrzano mijenja način na koji tvrtke posluju, od donošenja odluka i upravljanja procesima do organizacije rada i razvoja poslovnih modela. Iako se najčešće govori o rastu produktivnosti i učinkovitosti, sve se više otvara pitanje kako zadržati ravnotežu između tehnološkog napretka i ljudskog faktora. Mogu li organizacije pratiti tempo promjena, a da pritom ne izgube ono što ih dugoročno čini uspješnima: kvalitetu suradnje i poslovno povjerenje?
Zašto umjetnu inteligenciju ne vidi samo kao tehnološki iskorak, nego kao pitanje organizacijske kulture i odgovornog vodstva, zašto održivost počinje brigom za ljude, te kakvu će ulogu lideri imati u razdoblju u kojem će tehnologija sve više oblikovati način na koji radimo, govori Arthur Vašarević, direktor kompanije Schneider Electric za regiju Zapadnog Balkana.
Umjetna inteligencija danas mijenja gotovo svaki segment poslovanja. Kako gledate na njezin utjecaj na organizacije?
Umjetna inteligencija više nije tehnologija budućnosti, nego alat koji već mijenja način na koji organizacije donose odluke, upravljaju procesima i razvijaju poslovanje. Ona donosi veću brzinu, učinkovitost i mogućnost obrade ogromne količine podataka. Međutim, svaka tehnološka promjena otvara jedno važnije pitanje: kako očuvati kvalitetu odlučivanja, suradnje i odnosa među ljudima? Tehnologija nam je dala brzinu, ali pravo pitanje je jesmo li spremni upravljati posljedicama te brzine. Upravo tu danas vidim najveći izazov za organizacije i njihove lidere. Organizacije mogu donositi odluke brže nego ikada prije, ali istodobno ostaje sve manje prostora za promišljanje, dijalog i razumijevanje šire slike. Ako se sve podredi brzini, postoji opasnost da izgubimo ono što dugoročno stvara vrijednost: povjerenje, kvalitetnu suradnju među ljudima, razvoj timova i sposobnost donošenja dobrih odluka.
Koliko se u tom kontekstu mijenja odnos između tehnologije i čovjeka?
Tehnologija bi trebala osnaživati ljude, a ne određivati ritam po kojem oni rade. Umjetna inteligencija može analizirati podatke u stvarnom vremenu, ali ljudi ne funkcioniraju na taj način. Za kvalitetno razmišljanje, donošenje odluka i stvaranje novih ideja potrebno je vrijeme. Zato je odgovornost lidera graditi organizacije u kojima tehnologija povećava ljudski potencijal, umjesto da se od ljudi traži prilagodba njezinu tempu.
Često se govori o učinkovitosti, ali rjeđe o tome što se pritom gubi?
Jedna od stvari koju sve češće primjećujemo jest nestanak prostora za spontane razgovore i razmjenu ideja. Sve je više strukturirane komunikacije, digitalnih kanala i unaprijed definiranih sastanaka. To svakako povećava učinkovitost, ali organizacije ne funkcioniraju samo na temelju procesa. Neke od najboljih ideja ne nastaju na formalnim sastancima, nego u kratkim razgovorima između kolega, tijekom pauze za kavu ili razmjene iskustava nakon sastanka. Ako izgubimo taj dio organizacijske kulture, dugoročno možemo izgubiti puno više nego što smo dobili na brzini.
Schneider Electric već godinama razvija poslovanje kroz prizmu održivosti. Kako se u tu priču uklapa umjetna inteligencija?
Održivost za nas nikada nije bila samo pitanje okoliša ili tehnologije, nego prije svega način razmišljanja o dugoročnom razvoju. Zato nam je posebno važno što je Schneider Electric ponovno prepoznat kao najodrživija kompanija na svijetu. No održivost nije moguća bez ljudi. Tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, ima smisla samo ako doprinosi kvalitetnijem radu, razvoju ljudi i otpornijim organizacijama. To je pristup koji želimo graditi dugoročno.
Što će, prema vašem mišljenju, obilježiti uspješne organizacije u godinama koje dolaze?
Mislim da budućnost neće obilježiti organizacije koje imaju najviše tehnologije, nego one koje će je znati odgovorno koristiti. AI će postati sastavni dio svakodnevnog poslovanja i više se nećemo pitati trebamo li je koristiti, nego kako. Najveća vrijednost neće biti u tome koliko smo procesa automatizirali, nego jesmo li zahvaljujući tehnologiji stvorili okruženje u kojem ljudi mogu kvalitetnije surađivati i imati više prostora za razvoj. Upravo će sposobnost povezivanja tehnološkog napretka s ljudskim potencijalom dugoročno činiti razliku među organizacijama.
U konačnici, uspjeh neće mjeriti broj automatiziranih procesa, nego kvaliteta odluka koje ljudi donose zahvaljujući tehnologiji. Ako umjetna inteligencija ljudima oslobodi vrijeme za razmišljanje, razvoj i suradnju, tada smo ostvarili njezinu pravu vrijednost.