Afera tajnog nadzora: Do izlista brojeva ubuduće ipak teže

Bude li posljednja obavještajna afera polučila poboljšanje propisa, to znači da bi se u dogledno vrijeme izlisti telefonskih kontakata mogli dobivati isključivo uz odobrenje suda. Okidač je za skandal koji je izbio bilo to što je policija radila izliste telefonskih kontakata bivšeg šefa Sigurnosno-obavještajne agencije Josipa Buljevića. Do Buljevićeva telefona se došlo prateći lanac kontakata koji su išli od skupine organiziranog kriminala. No, Ured Vijeća nacionalne sigurnosti samo je nekoliko dana nakon što je tražen Buljevićev izlist proveo nadzor i sastavio izvješće u kojem problematizira taj potez policije.

>>Abeceda obavještajaca: Veza s krim-miljeom nikad se ne prekida

To je privatnost

Referirajući se na aferu, predsjednik države Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović rekli su da nije bilo nezakonitosti u radu policije, ali su, uz smjenu šefa Ureda VNS-a, najavili i mogućnost izmjene propisa. Problem je što se izlistima telefonskih kontakata dobiva niz informacija koje ulaze u sferu privatnosti. Izlist govori s kime se kontaktira, koliko učestalo, koliko dugo, a izlistom mobitela otkriva se još i kretanje pojedinca. Dok za sve mjere ulaska u privatnost postoji posebna zakonska regulativa propisana člankom 332. Zakona o kaznenom postupku po kojem se tek nakon odobrenja suca istrage smije prisluškivati, pratiti, presretati mailove, skidati sadržaj SMS-a i slične radnje, za izliste to ne vrijedi.

Izlisti su regulirani člankom 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Po njemu policajac može, radi sprečavanja opasnosti, nasilja, sprečavanja i otkrivanja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti, od davatelja telekomunikacijskih usluga zatražiti provjeru istovjetnosti, trajanja i učestalosti kontakata određenih telekomunikacijskih adresa. Provjera može obuhvaćati i utvrđivanje mjesta na kojima se nalaze osobe koje komuniciraju te identifikacijske oznake uređaja. Izlisti se mogu dobiti na temelju pisanog odobrenja šefa kriminalističke policije ili osobe koju on ovlasti.

Zagovornici veće kontrole telefonskih izlista to bi pitanje iz Zakona o policijskim poslovima i ovlastima preselili u članak 332. ZKP-a, čime bi se i za izliste trebao dobiti sudski nalog.

Prije više od godinu dana

Afera izlisti mogla bi polučiti i izmjene Zakona o sigurnosno obavještajnom sustavu u smislu pojačavanja nadzora. SDP-ovac Šime Lučin je prije više od godinu dana predlagao da se šefovima tajnih službi uzme ovlast odobravanja izlista, nadzora međunarodnih telekomunikacijskih veza, određivanja lokacije preko mobitela i tajnog snimanja i fotografiranja na javnom mjestu te da to odobrava sudac Vrhovnog suda.

Lučin je predlagao i da se članovima Vijeća za građanski nadzor tajnih službi zabrani članstvo u političkim strankama, a da ih Sabor imenuje tako da stranke odlučuju razmjerno svojoj zastupljenosti. Lučin je uočio nedostatak kontrole nad radom Operativno-tehničkog centra (preko njega idu sva prisluškivanja, izlisti i ostale mjere tajnog prikupljanja podataka) te predložio formiranje Zavoda za informacijsku sigurnost i kriptozaštitnu tehnologiju.

>>Karamarko: Valjaju se novi problemi pa neka pripreme ostavke