Milka Planinc opet je među nama! Ovoga puta riječ je o inicijativi da joj se u središtu Zagreba dodijeli ulica! Kao, ona je bila hrvatska političarka, prva žena premijer među nekadašnjim socijalističkim zemljama, i svakakve joj se još zasluge pridijevaju. To je bome šamar svim hrvatskim proljećarima, svima koji su bili dio hrvatskog pokreta, a posebice onima koji su zbog Hrvatskog proljeća tamnovali, poput Franje Tuđmana, Vlade Gotovca, Marka Veselice, od kojih su mnogima ostale i doživotne posljedice tog robijanja.
Uvjerena Jugoslavenka, komunistička tvrdolinijašica odana Vladimiru Bakariću, sivoj eminenciji hrvatske Partije, zasjela je na njezin tron nakon što je Tito smijenio hrvatsko rukovodstvo krajem 1971. Milka Planinc došla je na čelo Partije u najgore doba za Hrvatsku, u olovno vrijeme, u vrijeme teške depresije koja je vladala u Hrvatskoj i među Hrvatima nakon sloma Hrvatskog proljeća. A onda je po republičkom ključu došla na čelo Saveznog izvršnog vijeća. Ne zato što je bila žena, ne zato što je bila sposobna za to mjesto, nego samo zato što je bila podobna Bakariću!
A da ulicu damo i Stani Dolancu?
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
nemojte to spominjati, još će im to i pasti na pamet