Unatoč tome što je graševina u kutjevačkom vinogorju već dokazala da joj je upravo to podneblje jedno od najidealnijih za pokazivanje sve bogate raskoši, još nemamo vlastitih klonova te ali i ostalih sorata vinove loze. Međutim, uskoro bi neke naše autohtone sorte te graševina kao naša najvažnija i najrasprostranjenija sorta vinove loze trebale dobiti vlastite klonove. Tako je prošlog tjedna iznad Kutjeva posađen prvi kolekcijski nasad klonskih kandidata graševine.
Nasad je posađen u sklopu projekta klonske selekcije graševine kojom se bavimo već treću godinu. Krenuli smo na poticaj općine Kutjevo i njezinih vinogradara i vinara. Prve godine pregledali smo oko 30.000 loza te izdvojili oko 250 s elitnim karakteristikama, od kojih je 140 pokazalo da nema virusa. Nakon analize u njemačkom Institutu za vinogradarstvo u Geisenheimu obavili smo razmnožavanje tih genotipova koji u sebi nemaju virusa te odgovaraju najstrožim propisima EU o fitosanitarnoj i genetskoj čistoći sadnog materijala.
Od njih smo dobili 87 klonskih kandidata koje smo sada posadili s još pet priznatih klonova jedan je iz Austrije, jedan iz Italije i tri su iz Vojvodine, a kao raritet imamo i jednu graševinu čije smo pupove dobili iz Kalifornije kazao je prof. dr. Edi Maletić sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu, koji s prof. dr. Ivanom Pejićem vodi projekt klonske selekcije graševine.
Na 0,3 hektara posađeno je oko 1000 loznih cjepova 87 kutjevačkih klonskih kandidata te još šest stranih. Kad oni dođu u rod, provjerit će se ponavljaju li elitne karakteristike matičnih trsova koji će se dalje nastaviti pratiti. Klonovi koji ponove karakteristike svojih matičnih trsova postaju kandidati za priznavanje klona od kojeg će se izabrati najbolji od najboljih. Potom će započeti zakonski postupak certifikacije, odnosno priznavanja klona.
Voditelji projekta uvjereni su da će među 87 klonskih kandidata sigurno njih nekoliko biti priznato kao klonovi s vrlo različitim karakteristikama, odnosno da ćemo dobiti klonove koji će prije svega dati još bolju kakvoću vina i sigurniji urod, što je i najvažniji cilj ove klonske selekcije.
Stoga je, kako dodaje prof. Maletić, ovo na neki način i povijesni trenutak ne samo za graševinu nego i uopće za naše vinogradarstvo.
Klon - izvozni proizvod
Uz Agronomski fakultet, požeško Veleučilište, Krauthakera, ispostavu Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo te Lozne cjepove projektu klonske selekcije graševine pridružila se velikim dijelom i općina Kutjevo. Načelnik Ante Pavković ističe da je to jedan od najvažnijih projekata općine čije značenje mnogi još ne prepoznaju i ne vide. Kako je ovo područje gotovo isključivo poljoprivredno i vinogradarsko, svima treba biti u interesu da se dobije što kvalitetniji sadni materijal, što će se ovim projektom i postići. Takav materijal, dodaje načelnik, može postati i važan izvozni proizvod koji će moći ravnopravno konkurirati sličnom sadnom materijalu. Općina očekuje da će se projektu pridružiti i mnogi drugi.