Tko smjenjuje Protegu s čela HPB-a ?

Unazad mjesec-dva u zagrebačkim financijskim krugovima uveliko se počelo špekulirati o smjenama u Hrvatskoj poštanskoj banci. Predsjednik uprave HPB-a Josip Protega već je viđen na drugom radnom mjestu, prvi put negdje u diplomaciji, drugi put u Agrokoru.

U igri je i Agrokor
U toj kompaniji pak kažu da o takvim kombinacijama doznaju iz medija i redovito demantiraju navode o Proteginom dolasku u Agrokor jer o tome nije bilo riječi između dvije strane. Protegina navodna smjena povezuje se pak s Antom Samodolom, koji bi trebao iz Hanfe doći na čelo HPB-a. Samodol je prije Hanfe radio u Nava banci, a već dulje vrijeme neformalno izjavljuje da želi otići iz regulatorne agencije kada napravi novi zakon o tržištu kapitala.

Taj zakon je gotov i trebao bi uz prilagodbe za pojedine segmente tržišta stupiti na snagu od 1. siječnja 2009. U kuloarskim pričama, Samodol se smješta na Protegino mjesto, a ni jedna kombinacija nije vezana za njegovu bivšu banku koja se upravo spaja s Centar bankom. Protega i tim ljudi koje povukao iz PBZ, gdje je i sam napravio karijeru, dugo su bili miljenici javnosti i vladajućih krugova koji su bili zadovoljni preobražajem HPB-a.

Od državne banke koja se bavila samo najklasičnijim bankarskim biznisom, HPB je postala moderna banka s proizvodima kakve su nudile sve ostale poslovne banke na tržištu. Nije nikakva tajna da je prije nekoliko godina kadroviranje u vrhu HPB-a direktno obavio premijer Sanader uz asistenciju Luke Bebića.

Odlučuje Sanader
Protegina demisija može se, dakle, odvijati na isti način - samo odlukom premijera. Jesu li se Protega, Ivan Sladonja i drugi u upravi zamjerili Sanaderu ili su brojni aspiranti na to mjesto počeli javno plasirati svoje želje? Iz raspoloživih izvora doznajemo da je cijela situacija oko Protege čudna - smjenjuju ga svi i nitko. Čini se da u njegovom slučaju nije došlo do osobnih animoziteta, što je u sadašnjoj vladi najveći razlog za smjene.

Dakle, ne dovodi se u pitanje Protegin bankarski rad nego je problem u trenutnoj poziciji HPB-a koja izaziva nervozu i nelagodu svih koji su zaduženi za financijski sustav. Kuloarske smjene mogle su proizići i zbog spoznaja da ministar financija Ivan Šuker i Protega ne komuniciraju lako zadnjih mjeseci, ali i jedan i drugi sapliću se o temeljni problem - neadekvatan kapital banke i nemogućnost daljeg razvoja.

Naime, HPB-u bi za normalno funkcioniranje trebalo 1,5 milijardi kuna kapitala. Banka danas posluje na rubu adekvatnosti kapitala i HPB doslovno svaki dan u kunu mjeri odnos kapitala banke i plasmana novca. Rad u takvim uvjetima nije lagan, a da bi nelogičnost bila još veća, u banku se slila zadnjih mjeseci ozbiljna količina depozita građana koji se zbog manjka vlastitog kapitala ne može dalje plasirati.

Dopunski kapital od 110 milijuna kuna s kojim je u pomoć uskočila Hrvatska pošta samo je slamka spasa, ali ne i rješenje za dokapitalizaciju. A pogotovo ne za postavljeni cilj menadžmenta i vlasnika da HPB u sljedećih nekoliko godina preraste u veliku banku, petu po tržišnom udjelu u RH. Da nije izbila financijska kriza, dokapitalizacija bi se riješila kroz IPO, ali taj model iz poznatih razloga sada nije moguće provesti.

Država nema novca
S druge strane država nema novca da sama dokapitalizira HPB i banka je praktično osuđena da tavori. To je sigurno frustrirajuća pozicija za Protegu i ostale koji su na čelu banke, jer ne mogu utjecati na njezin dalji razvoj.

Kriza oko HPB-a veća je od glasina oko Protege i ako se ne nađe rješenje za dokapitalizaciju, uz stagnaciju banke oko HBP-a će vrvjeti glasine i razne kombinacije. HPB kažu kritičari koncepta ekspanzije, mogla se konzervativnije razvijati i imati veću dobit. No, to nije bio plan niti izazov za novo vodstvo banke niti za Vladu koja je htjela od jedine ozbiljne državne banke napraviti financijsku kuću konkurentnu bankama u stranom vlasništvu.