Tri četvrtine muškaraca u današnjoj Hrvatskoj potomci su starih Europljana koji su ovamo došli prije i poslije ledenog doba, samo je jedan od zaključaka koji se mogao čuti danas na konferenciji International Society for Applied Biological Sciences (ISABS) u Bolu na Braču. Zaključak je to višegodišnjeg rada uglednih stručnjaka koji je predstavio najistaknutiji hrvatski forenzičar i genetičar, prof. Dragan Primorac, inače i jedan od osnivača ISABS-a.
Ostatak populacije uglavnom predstavlja potomke naroda koji su na ove prostore pristizali južno-istočnim pravcem u posljednjih 10.000 godina, uglavnom tijekom procesa neolitizacije koja je tadašnjim lovcima / sakupljačima hrane omogućila kontakt s novim populacijama koje su na ove prostore donijele prvu poljoprivredu, objasnio je prof. Primorac napominjući da su Hrvati iznimna genetska mješavina zbog niza migracija.
Moglo se, nadalje, čuti i rezime višedesetljetnih istraživanja upravo te karakteristične genetičke raznolikosti, a u kojima su sudjelovala zvučna imena genetičke antropologije poput profesora Pavla Rudana i Richarda Villemsa. Predavanje je to koje je danas na ISABS-u zaokružilo predstavljanje genetičke povijesti svijeta. Naime, tijekom prijepodneva su znanstvenici s različitih institucija predstavili svoje radove o porijeklu naroda Afrike, Sjeverne i Južne Amerike, Oceanije i Europe. Ovo potonje tako je predstavio prof. Guido Barbujani, talijanski genetičar koji je zaključio da objašnjenje genetičke slike današnje Europe leži upravo negdje između dva prevladavajuća modela o većinskom paleolitskom odnosno neolitskom nasljeđu Europljana.
Bilo bi dobro da nekoliko predavanja održite u srbiji.