'New horizons'

Skupom svjetskih znanstvenika Institut za antropologiju slavi 25 godina

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Svante Pääbo, ravnatelj leipziškog Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Svante Pääbo, ravnatelj leipziškog Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Svante Pääbo, ravnatelj leipziškog Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck
23.10.2017.
u 08:39
Zagrebački gost je i Brunetto Chiarelli, profesor emeritus iz Firence, poznat po otkriću kromosomskih mutacija koje razlikuju čovjeka od primata
Pogledaj originalni članak

Danas se pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u prostorijama Akademije održava 43. Škola biološke antropologije “New horizons in anthropology”. Svoje će najnovije znanstvene spoznaje predstaviti šest svjetski uglednih antropologa, ujedno i dugogodišnjih suradnika Instituta za antropologiju.

Prije svega tu je jedan od najvažnijih svjetskih stručnjaka iz ovog područja Svante Pääbo, ravnatelj leipziškog Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck, jedan od osnivača paleogenetike te voditelj tima znanstvenika koji je prvi sekvencionirao genom neandertalaca. Zatim je zagrebački gost Brunetto Chiarelli, profesor emeritus Sveučilišta u Firenci, poznat po otkriću kromosomskih mutacija koje razlikuju čovjeka od primata. Linda Bennet, profesorica je emerita Sveučilišta u Memphisu, SAD, predsjednica i osnivačica Konzorcija primijenjene antropologije (Consortium of Practicing and Applied Anthropology – COPAA). Richard Villems, predsjednik Estonske akademije znanosti te dugogodišnji ravnatelj uglednog Estonskog biocentra. Posebno su zanimljivi predavački Ranjan Deka, profesor epidemiologije Sveučilišta Cincinnati, SAD, koji se niz godina bavi istraživanjima kompleksnih bolesti i metaboličkog sindroma na istočnojadranskim otocima, te Florin Grigorescu, profesor molekularne genetike na Sveučilištu Montpellier, Francuska, voditelj FP7 projekta „MEDIGENE“, koji financira Europska komisija radi istraživanja genetskih i okolišnih čimbenika kao determinirajućih čimbenika metaboličkog sindroma mediteranskih populacija.

Ove godine Institut za antropologiju slavi 25 godina. Ustanovljena 1992. godine, ova je samostalna znanstveno-istraživačka organizacija nastala odvajanjem od Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada s akademikom Pavlom Rudanom kao njegovim prvim ravnateljem.

Od 2011. godine ravnatelj je doc. dr. sc. Saša Missoni. Rezultati kvalitetne suradnje Instituta s najprestižnijim svjetskim sveučilištima i institucijama ocrtavaju se u brojnim prestižnim međunarodnim projektima i znanstvenim radovima objavljeni u prestižnim svjetskim znanstvenim časopisima te knjigama svjetski poznatih izdavača što ga svrstava među najjače znanstvene Institute u Hrvatskoj.

Institut za antropologiju ima i dugogodišnje iskustvo u organizaciji međunarodnih znanstvenih kongresa: od 1975. godine organizira međunarodnu Školu biološke antropologije, a od 1984. međunarodnu konferenciju Antropologija i zdravlje. Na oba skupa svake godine sudjeluju najpoznatiji i najuspješniji antropolozi iz Europe i svijeta. Institut je do 2017. godine organizirao ukupno četrdeset i dvije Škole biološke antropologije i trideset i šest konferencija Antropologija i zdravlje. U organizaciji Instituta za antropologiju u Zagrebu održana su i tri kongresa Europskog antropološkog društva, Svjetski kongres IUAES-a (International Union of Anthropological and Ethnological Sciences), IUAES Inter kongres, te tri međunarodna LINEE (Languages in a Network of European Excellence) kongresa. Uspjeh potvrđuje i organizacija velikog međunarodnog kongresa koji će se održati u Zagrebu 2018. godine – “22nd European Meeting of the Paleopathology Association”.

ISTRAŽUJEMO

Kako početi investirati i planirati mirovnu? Evo zašto o tome trebate razmišljati već u dvadesetima

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.