Prvu je nagradu za poduzetništvo dobila kao brucošica na MIT-u, a sada je želi i NASA

Budimo realni: bez obzira na mnoge uspješne znanstvenike, vjerojatno najveći među njima Albert Einstein vjerodostojnog nasljednika ipak nije dobio. No mediji vjerojatno nikada neće prekinuti potragu, kao da se radi o traženju Svetog grala. Posljednjih godinu i nešto više priča se malo okrenula. Valjda u nemogućnosti da pronađu nasljednika, svjetski se mediji bave – nasljednicom. Sabrina Gonzalez Pasterski ušetala je jednog dana 2007. godine na znameniti Massachusetts Institute of Technology kako bi certificirala svoj jednomotorni avion, što je također jedna od aktivnosti kojom se tamo bave, a koji je napravila sama kao poklon ocu. Bilo je to previše i za izvrsno društvo s vodećeg svjetskog tehnološkog fakulteta. Pogotovo kada su doznali da je Sabrina počela učiti letjeti već s deset godina, a avion počela graditi s 13.

Čeka je posao kod Bezosa

Devet godina nakon posjeta MIT-u Sabrina je diplomirala – jasno, s prosjekom 5,0 – te je kandidatkinja za doktorat iz fizike na još jednom poznatom sveučilištu, a to je Harvard. Kao brucošica dobila je na MIT-u nagradu za poduzetništvo, očito očekivano kada netko prije punoljetnosti kod kuće sastavi avion. Ima samo 23 godine i nema, ništa čudno u toma da ova američka Kubanka prve generacije zaokuplja svjetsku znanstvenu javnost gotovo koliko i mainstream medije.

Zapravo, gotovo da ne prođe dan da se negdje ne pojavi njezino ime. Bila je relativno nepoznata do siječnja prošle godine kada je Stephen Hawking s još dvojicom kolega u svojem znanstvenom radu koristio citate iz jednog rada koji je Sabrina Pasterski supotpisala te još jednog čija je bila jedina autorica. Jer, i mlada se američka Kubanka bavi istim područjima fizike kao i jedan od najvećih mislilaca današnjice Hawking. Dakle, slično kao engleski fizičar i svojedobno Albert Einstein, i Sabrina se bavi vrlo izazovnim i kompleksnim područjima fizike. A Hawkingovo citiranje lansiralo ju je u znanstvene zvijezde. Tako uopće nije čudno da je, ako tako odluči, čeka posao u Blue Originu, svemirskoj tvrtki Jeffa Bezosa, što je i logično s obzirom na ambicije koje svemirska tvrtka vlasnika Amazona ima.

Štoviše, Pasterski tvrdi kako se zbog njega i počela baviti fizikom, no nije to pobliže elaborirala. Bezos je potvrdio kako je posao čeka kada god poželi, a u međuvremenu je dobio i konkurenciju jer mladu znanstvenicu želi i NASA. Njezin rad podupiru i različite fundacije poput Hertza, koji joj je dao 250.000 dolara, a od Nacionalne fundacije za znanost dobila je 150.000 dolara.

Privatno je samozatajna i vrlo vjerojatno za nju ne biste uopće čuli jer nema smartphone, nije ni na jednoj društvenoj mreži, osim na YouTubeu gdje postoji filmić iz 2008. o tome kako je napravila svoj jednog dana zasigurno znameniti avion.

Fizika je dovoljno uzbudljiva

Kaže da nema dečka niti ga je imala. Oko nje je tek nekolicina prijatelja.

Također tvrdi kako nije nikada zapalila cigaretu ni popila alkoholno piće. No ima internetsku stranicu PhysicsGirl gdje redovito objavljuje što sve radi. Jedan je od njezinih češće korištenih citata kako bi radije bila pamćena po onome što radi nego po onome što ne radi.

– Fizika nije posao od devet do pet. Kada sam umorna, spavam; kada ne spavam, bavim se fizikom – rekla je jednom prilikom navodeći kako je ne zamaraju porazne statistike po kojima samo trećina fizičara nastavlja raditi u znanosti nakon završetka studija. Fizika je, kaže, za nju dovoljno uzbudljiva.

Kao jednu od svojih najvećih želja u prigodnom intervjuu za Scientific American u povodu druženja najboljih 30 mladih znanstvenika istaknula je – naslovnica tog istog časopisa. Nekako ne vjerujemo da bi ugledni američki znanstveni časopis imao nešto protiv, pa čak i da Sabrinu stavi za sljedeći broj. Jedino što ne bismo išli tako daleko pa tvrdili kako se radi o novom Einsteinu. Ona je jednostavno Sabrina Gonzalez Pasterski.

>>Nismo migranti iz Afrike, već mladi fizičari željni znanosti