Neil deGrasse Tyson

Čovjek koji je svijetu objasnio svemir i fiziku

Foto: Dennis Van Tine/Press Association/PIXSELL
Foto: Dennis Van Tine/Press Association/PIXSELL
Znanost popularizira spajanjem znanstvenih koncepata s ljestvicom referencija pop-kulture i idejama koje ljudi 
već razumiju
Foto: Van Tine Dennis/Press Association/PIXSELL
Velikani: Neil deGrasse Tyson i Sir Richard Branson na znanstvenom skupu u New Yorku
Foto: Tammie Arroyo/Press Association/PIXSELL
Bill Nye i Neil deGrasse Tyson na dodjeli Creative Arts Emmy Awards 2016. u Los Angelesu
Foto: Dennis Van Tine/Press Association/PIXSELL
Foto: Dennis Van Tine/Press Association/PIXSELL
06.01.2020.
u 07:00
U prvom tjednu prodano je 48.416 primjeraka Tysonove knjige, po čemu je bila druga ukupno najprodavanija knjiga
Pogledaj originalni članak

Neil deGrasse Tyson vjerojatno je najutjecajniji popularizator znanosti u svijetu. Reklo bi se da se s njime može mjeriti tek Morgan Freeman, koji je svojom produkcijom iznimnih dokumentaraca o znanosti “Through the Wormhole”, ali i serijalom “Priča o Bogu”, približio najširim masama do tog trenutka nedokučive pojmove u znanosti te razbio neke stereotipe o vjeri. Hashem Al-Ghaili znanstvene spoznaje pretočio je u nevjerojatne videoklipove te i najkompliciranija otkrića prezentirao je na jednostavan i zanimljiv način. No, Neil deGrasse Tyson ipak je nešto drugo. Ovaj je Njujorčanin rođen u istom tjednu kada je osnovana NASA te se školovao, nije li to jasno, za astrofizičara. Zanimanje je za svemir pokazao već u devetoj godini nakon posjeta Haydenovu planetariju Američkoga prirodoslovnog muzeja. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završio je u newyorškim školama, gdje je pohađao znamenitu Bronx High School of Science. Diplomu iz fizike stekao je na Sveučilištu Harvard, a titulu doktora znanosti iz područja astrofizike na Sveučilištu Columbia.

Kratke i jasne rečenice

U razdoblju od 1991. do 1994. godine sudjelovao je kao znanstveni suradnik u postdoktorskim istraživanjima na Sveučilištu Princeton, a 1994. godine pridružio se radnom timu Haydenova planetarija gdje 1996. postao ravnateljem. Osim bogate znanstvene karijere, Tyson je i autor nekoliko znanstveno-popularnih knjiga iz područja astrofizike te moderator televizijskih emisija koje javnosti nastoje približiti spoznaje o svemiru te popularizirati astrofiziku i znanost općenito.

Ove informacije o doista jakom znanstvenom backgroundu Neila deGrassea Tysona, koji ga ipak izdvaja od ostalih globalno poznatih popularizatora znanosti, nalazimo na koricama njegove nove knjige, “Astrofizika za ljude u žurbi”. Rijetkost je da je neka knjiga Neila deGrasse Tysona prevedena i na hrvatski jezik, ova u izdanju Znanja predstavljena je na nedavnom Interliberu. Riječ je o izdanju iz 2017. godine koje je do sada u svijetu prodano u milijun primjeraka, u međuvremenu izašla je ove godine i Letters from an Astrophysicist, no to nimalo ne umanjuje kvalitetu i značenje “Astrofizike za ljude u žurbi”. Jer, zapravo je riječ o zbirci Tysonovih eseja objavljivanih od 1997. do 2007. godine u uglednom američkom časopisu Natural History. Odmah je zasjela na prvo mjesto The New York Timesove liste bestselera u kategoriji non-fictiona, u prvom je tjednu prodano 48.416 primjeraka, po čemu je bila druga ukupno najprodavanija knjiga u Sjedinjenim Državama, nakon dječje fikcije The Dark Prophecy. Godinu dana poslije i dalje je među prvih pet najprodavanijih izdanja. Vrlo je jednostavan razlog zašto je to tako.

Poznati se astrofizičar u njoj bavi najzanimljivijim temama tumačeći ih na krajnje interesantan način, upravo kao netko tko materiju doista razumije na onaj dubinski način, ne tek kroz naštrebane činjenice. Recimo, dva su možda za širu javnost najteže shvatljiva pojma tamna tvar i tamna energija. Na samo 15-ak stranica deGrasse Tyson duhovito uspijeva pokazati zašto je tamna tvar toliko važna iako o njoj, realno, ne znamo ništa ili znamo vrlo malo.

“Dakle, tamna je tvar suparnik bez kojega ne možemo. Nemamo pojma što jest. Na neki je način vrlo iritantna. Ali ne možemo bez nje u izračunima s pomoću kojih dolazimo do točnog opisa svemira. Znanstvenici obično ne vole svoje kalkulacije temeljiti na konceptima koje ne razumiju, ali ako su prisiljeni, učinit će to”, piše poznati astrofizičar u svojoj knjizi u poglavlju u kojem se bavi tamnom tvari.

“Taj jedan sastojak, kad se doda običnoj tvari i običnoj energiji te tamnoj tvari, podignuo je gustoću mase-energije svemira do kritične granice. Usto je istodobno zadovoljio eksperimentalne i teorijske fizičare. Prvi su se put teorijski i eksperimentalni fizičari poljubili i pomirili. I jedni i drugi su na svoj način imali pravo. Omega je jednako jedan, baš kao što su teoretičari zahtijevali od svemira iako do te vrijednosti ne možeš doći samo zbrajajući svu tvar, tamnu ili bilo kakvu drugu, kako su naivno pretpostavljali. Nitko nije predvidio prevladavajuću prisutnost kozmičke tamne energije, niti ju je itko mogao zamisliti kao velikoga pomiritelja razlika”, napisao je deGrasse Tyson u poglavlju o tamnoj energiji.

Jasno, mnogo će se bolji uvid u Tysonova promišljanja steći čitanjem cijele knjige, za koju je u jednom intervjuu rekao kako je pomislio da nečega mora biti što pod zajednički nazivnik može svesti i veliki prasak, crne rupe, potragu za životom u svemiru, kvantnu mehaniku i još toga. Njegov način popularizacije znanosti, objasnio je tada, spajanje je znanstvenih koncepata s ljestvicom referencija pop-kulture i idejama koje ljudi već razumiju.

– Iako, ako je koncept temeljno izvan prosječnog poimanja te ga se ne može povezati ni s čim iz pop-kulture, tada ga naprosto postavim svakome na razmišljanje. Kombinacija tih koncepata zapravo čine ovu moju novu knjigu – rekao je.

A tu je i način interpretiranja koji se svodi na kratke izjave od nekoliko rečenica o nekoj temi nastojeći držati korak, odnosno biti ukorak s najsvježijim trendovima u pop-kulturi, zanimljivo je opisao prvi nastup kod popularnog Jona Stewarta.

Za one koji ne vole znanost

– U pripremi za moj prvi razgovor kod Jona Stewarta proučavao sam koliko sekundi dopušta gostima da govore prije nego ga prekinu. Uhvatio sam taj ritam i obećao si da, ako ikada odem u tu emisiju, raspodijelit ću svoje znanje o svemiru na te male cjeline kako bih mogao dovršiti misao prije nego što me on prekine... A onda se možemo nasmijati bilo kojoj šali koju ispali – objasnio je deGrasse Tyson.

E sad, iako je i ova knjiga pisana na takav način, svejedno ne treba poruku iz njezina naslova shvaćati doslovno. Jer, doista je riječ o knjizi koju je vrednije pročitati u miru kod kuće, pogotovo ako niste pasionirani ljubitelj znanost, odnosno nemate neko predznanje, nego je čitati na semaforima ili u javnom prijevozu. To i sam Tyson potvrđuje navodeći da čitatelj ipak razmisli o načinu čitanja njegove knjige.

– Želio sam ponuditi nešto ljudima koji su znatiželjni, kojima je ostao neki djelić informacije, ali koji su motivirani ojačati svoj odnos sa svemirom. I to je posveta takvom pokušaju. Pokušao sam vas osupnuti nekim svemirskim fenomenom svakih 20-ak stranica – rekao je Tyson. “Astrofizika za ljude u žurbi” svakako je knjiga koju trebaju pročitati i oni željni boljeg razumijevanja pojmova koji se sve češće pojavljuju u naslovima, kao i oni koji sve to već znaju, no ne znaju točno kako to znanje prenijeti drugima. 

ISTRAŽUJEMO

Kako početi investirati i planirati mirovnu? Evo zašto o tome trebate razmišljati već u dvadesetima

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

JA
Jaaaa@aaaa
17:28 07.01.2020.

Lik je glumac to mu je zanimanje i to je to!

Avatar Posjetio Titov muzej-tko sam?
Posjetio Titov muzej-tko sam?
13:27 07.01.2020.

Gledao sam njegove interviewe i nekoliko serija u kojima je bio voditelj-komentator. Kad se u dijalogu s nekim konstantno praviš važnim i pametnijim, kako to onda nazvati? Da ne spominjem da se prepiskama s njim na društvenim mrežama može steći dojam da o sebi misli da je veći fizičar od jednog Hawkinga, Thornea ili Dysona, kako to onda nazvati? Je li primjeren naziv napuhanko s mesijanskim kompleksom?

MI
midea
23:27 09.01.2020.

obični glumac , laže čim zine !