Srpanj 2015. godine ostat će velikim slovima zapisan u povijesti istraživanja svemira. Nakon što se relativno dugo ništa spektakularno nije događalo na polju svemirskih istraživanja, upravo su se protekli mjesec, u samo nekoliko dana, dogodile tri velike stvari. Prvi i svakako najveći, gotovo epohalan, bio je prolazak letjelice “Novi horizonti” pokraj Plutona. Time je i najudaljeniji planet našega sustava detaljno snimljen iz blizine od samo 12.500 kilometara.
Samo nekoliko dana kasnije, NASA je objavila da je pronašla udaljeni planet, prema dijelu karakteristika sličan Zemlji.
I treće, kao šlag na tortu, jedan od vodećih znanstvenika današnjice Stephen Hawking objavio je kako je pokrenut program potrage za izvanzemaljskim oblicima života, vrijedan 100 milijuna dolara, koje je donirao ruski milijarder Jurij Milner.
Život izvan Zemlje
Naravno, ta tri događaja su značajna, ali imaju različitu težinu i značenje za astronomsku znanost. Najmanje važna od ove tri stvari koje su proteklih dana zabavljale znanstvenu javnost svakako je projekt potrage za izvanzemaljskim životom.
– U stvari, riječ je o marketinškom pristupu, a ne o novom programu. Naime, projekt SETI posebnim radioteleskopima već desetljećima traga za znakovima života izvan Zemlje na temelju analize radijskih signala koji se obrađuju na tisućama računala diljem svijeta. Ne samo na njihovim računalima, već i na računalima volontera diljem svijeta. Nažalost, tijekom svih ovih godina SETI nije imao uspjeha i ima velikih problema s financiranjem. Donaciju ruskog milijardera iskoristili su na najbolji način, pozvali su Hawkinga da predstavi projekt i da mu malo više publiciteta. Time su dobili nove volontere, stvar se pokrenula s mrtve točke – kaže Ante Radonić, voditelj planetarija Tehničkog muzeja u Zagrebu.
S druge strane, pronalazak planeta Kepler 452b, do sada Zemlji najsličnijeg, vrlo je opipljivo i konkretno otkriće. Doduše, ni ti rezultati nisu baš onakvi kakav se dojam mogao steći čitajući novinske natpise.
– Dosta toga krivo je preneseno u medijima posljednjih dana. Ako se pažljivo čita izjava NASA-e, vidi se da ona kaže kako je napravljen korak bliže prema pronalaženju planeta sličnog Zemlji. To ipak ne znači da je Kepler 452b kopija Zemlje ili njezin identični blizanac. Puno je vjerojatnije da na tom planetu nije moguć život, bez obzira na sličnosti koje ima sa Zemljom. Jednostavno, o planetu Kepler 452b još premalo toga znamo – kaže Radonić.
Kako pojašnjava, riječ je o planetu koji je relativno sličan po svojoj orbiti oko zvijezde, po svome suncu koje je slično našem. Međutim, problem je veličina planeta i njegova masa koja nam je još uvijek nepoznata. A koja je ključni element za procjenu radi li se uopće o planetu na kojem je moguć život.
– Masa planeta ključni je podatak koji ne znamo i koji još ne možemo izračunati, a upravo o masi ovisi puno toga. Ovisi kakva je na planetu atmosfera. Drugim riječima, ovisi i kakva je tamošnja klima, odnosno temperatura na površini. Ako je masa planeta Kepler 452b 3 do 5 puta veća od mase Zemlje, kako se smatra, gotovo je sigurno da bi se na njezinoj površini održavala temperatura kao na Veneri, odnosno oko 400 do 450 stupnjeva Celzijevih. A to nisu uvjeti koje organizmi mogu preživjeti – kaže Radonić.
Sličnih otkrića bilo je i prije, planeti sličnih dimenzija, veličina i orbita poznati su nam, ali ovdje je dodan i jedan element više. Sunce oko kojega planet Kepler 452b kruži relativno je slično suncu iz našeg solarnog sustava. Ipak, još je jako daleko do trenutka kada ćemo moći reći da je negdje u svemiru pronađena nova Zemlja.
– U svakom slučaju, to vjerojatno nije Kepler 452b. Šanse za uvjete za život su vrlo male – kaže Radonić
Neosporni uspjeh znanosti i tehnologije u posljednjih desetak dana svakako je prolazak letjelice “Novi horizonti” pokraj Plutona, odakle su na Zemlju već stigle izuzetno detaljne snimke najudaljenijeg planeta Sunčeva sustava.
Ledeni gejziri
– Podaci koje je NASA primila, i još uvijek prima s letjelice, fascinantni su. Otkriven je cijeli niz stvari o kojima nismo do sada mogli ni sanjati. Prije svega, nađeni su tragovi geološke aktivnosti na Plutonu, planetu koji je milijardama kilometara udaljen od Sunca. Geolozi sada pokušavaju izraditi modele po kojima bi ovo otkriće objasnili. Uostalom, moguće je da geoloških aktivnosti ima i danas, baš kao što su nađeni tragovi geološke aktivnosti na Plutonovu mjesecu Chavronu. Prema podacima koji su došli s “Novih horizonta”, postoji mogućnost da se na Plutonu nalaze ledeni gejziri. Tu su i fascinantni podaci o Plutonovoj atmosferi koja se proteže do nevjerojatnih 1600 kilometara iznad njegove površine. Pa teza da Pluton gubi svakog sata po 500 tona svoje atmosfere koja se odnekud nadoknađuje... Sve su to velika otkrića dobivena prolaskom letjelice. Prije nekoliko dana nismo znali kako planet izgleda, a sada imamo cijeli niz detaljnih podataka. Ta je misija potpuno opravdala sva očekivanja znanstvenika – zaključuje Radonić.
>> NASA pronašla novi planet, 'veću i stariju Zemljinu rođakinju'
na plutonu je temperatura -250 a na veneri plus 460 nema života