Uoči velikog derbija na petak 13. između Dinama i Hajduka na Maksimiru postoje mnogi kutovi iz kojih se ovosezonska priča dvaju najvećih hrvatskih klubova može sagledati, a jedna od najzanimljivijih utemeljena je na ofenzivnim učincima igrača. Iako plave i bijele na ligaškoj ljestvici dijele samo dva boda razlike, znakovit je podatak da je Dinamo u dvije utakmice manje ove sezone zabio dvostruko više pogodaka nego Hajduk. Dinamo ima 18 golova iz sedam utakmica, dok je Hajduk postigao devet pogodaka u isto toliko utakmica.
Ono što je također vrlo važno istaknuti na temu učinaka jest činjenica da su Dinamovi igrači u tom pogledu znatno raznovrsniji. Naime, u Dinamovim pogocima već je sad, golom ili asistencijom, direktno sudjelovalo čak 17 različitih igrača, dok je u Hajdukovima sudjelovalo njih devet. Promotrimo li igrače koji su direktno sudjelovali u više od jednog pogotka, kod Dinama se taj broj popeo na devet, a kod Splićana on stoji na mršava tri.
Velika razlika: Hajduk znatno više ovisi o Livaji nego Dinamo o Petkoviću
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Dinamo opće ne ovisi o Petkoviću, ima bolje strijelce