Nisam ni sanjao s čime ćemo se sve suočiti. Plakala je, bila je utučena, a rukom nam je na tabli napisala da želi umrijeti – kaže Mišo Paović, otac stolnotenisačice Sandre, koja se i dalje nalazi na intenzivnoj njezi u bolnici u Francuskoj.
Obitelj, prijatelji i dečko Mark nekako je uspiju smiriti, ali poslije 15-20 minuta opet počne plakati.
– Pazimo što govorimo, ali onda se kroz priču spomene sport, tenis ili nešto slično što jako voli, i krenu joj suze. Onda je opet pokušavamo utješiti... i tako stalno – dodaje nesretni otac. No, Sandrino zdravstveno stanje se poboljšalo.
Sandra Paović, svjesna teških ozljeda, pala u duboku depresiju
– Skinuli su je s respiratora, i čak nam se prvi put osmjehnula – kazao je otac prvu dobru vijest nakon dugo vremena. Brojne Sandrine prijateljice i kolegice iz reprezentacije zovu da bi željeli doći i posjetiti Sandru, ali ni sam ne zna kako da se postavi.
– U srijedu je tražila da svi izađemo van. Dođu li prijateljice i kolegice, bojim kako će reagirati jer je sve one vežu za uspomene. Psiholozi će se složiti da je Sandri sada najpotrebnija psihološka pomoć, i od bliskih ljudi i od kliničkih psihologa.
– Sandra je kao sportašica nakon ove nesreće ostala bez onoga po čemu je prepoznatljiva, no sportaši imaju potencijal mentalne čvrstoće, za koji će trebati vremena da se aktivira. Ključno je da se sada ide koračić po koračić, da se postavljaju mali, jednodnevni ciljevi. Da joj se ne daju lažna obećanja – kaže doc. dr. Renata Barić s KIF-ove katedre za kineziološku psihologiju. Dodaje da psihološku pomoć trebaju i roditelji.