KAKO ANIMIRATI PRIVATNIKE

Nedovoljno ulaganje korporativnog sektora veliki je problem sporta, Vedriš predložio kako to promijeniti

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Zagreb: Konferencija Večernjeg lista HOO Sport – velika prilika hrvatskog gospodarstva
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Zagreb: Konferencija Večernjeg lista HOO Sport – velika prilika hrvatskog gospodarstva
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Zagreb: Konferencija Večernjeg lista HOO Sport – velika prilika hrvatskog gospodarstva
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Zagreb: Konferencija Večernjeg lista HOO Sport – velika prilika hrvatskog gospodarstva
25.05.2023.
u 09:00
Na panelu Investicije u hrvatski sport povela se rasprava kako animirati privatni kapital da ulaže u sport, a zaključak je da to neće ići sve dok zakonodavac po tom pitanju nešto ne učini
Pogledaj originalni članak

Financiranje sporta u Lijepo Našoj je vječna i često debatirana tema pa se o tome raspravljalo i na Večernjakovoj konferenciji. Štoviše, o toj je temi održan i poseban panel Investicije u hrvatski sport koji je sjajno moderirao prof. dr. sc. Mladen Vedriš, ugledni ekonomist i negdašnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, danas izvanredni profesor na Učilištu Effectus.

U uvodnoj riječi, profesor Vedriš naveo je paneliste na možda i najbolniju temu financiranja sporta u Hrvata, a to je nedostatna prisutnost korporativnog sektora, postavivši pitanje kako to promijeniti.

- Dobro je da korporativni sektor ulaže u sport s idejom društveno odgovornog poslovanja, no jednako je važno da oni u sportu pronađu i svoj marketinški interes. A u tom dijelu priče ni država nije nevina jer ona ima odgovornost kroz porezne politike. A, vjerujte, nema boljeg sustava financiranja sporta od stimuliranja korporativnog sektora, recimo olakšicama pri porezu na dobit.

U tom smislu, iznio je Vedriš i konkretan prijedlog za zakonodavca:

- Bilo bi sjajno kada bi se stvorila mogućnost da kompanije kod poreza na dobit umjesto državi mogu 15 ili 20 posto uplatiti za potrebe kulture i sporta. Ne bi li to bila fiskalna decentralizacija, mogućnost da tvrtke aktivnije odaberu partnere u sportu i postignu veću vidljivost kako u lokalnoj tako i široj zajednici. Bio bi to elegantan način da država ništa ne izgubi i da joj se to vrati drugim kanalima.

Zdravlje nacije je u klubovima

Na tu ideju osvrnuo se Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma.

- Ako nas pitate, u našoj strategiji je sport utkan i mi ćemo u njega i dalje ulagati. Kada bi nam država dala poreznu olakšicu, siguran sam da bismo mi ta sredstva upotrijebili za investiranje u sport. Ustalom, mi smo već prilično prisutni u raznim sportovima a nedavno smo razgovarali i sa zlatnom veslačkom braćom Sinković i spremni smo podržati kako da njihovo znanje, iskustvo i njihov životni put predočimo djeci.

I Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, dao je svoj glas za promjenu poreznog zakona u korist sporta.

- Ja bih se složio da bi u slučaju poreznih olakšica te vrste bilo više prostora za ulaganje u sport. Znam da Vladi nije lako to izvesti, ali vjerujem da se i za to može naći prostora. Žao mi je što su mnogi sportovi podčinjeni najpopularnijima i zato mi pokušavamo podržati one manje popularne. Ako govorimo o nečemu što je vrijednost u našem društvu, a zdravlje nacije to jest, onda ne smijemo zanemariti ni male klubove.

Raspravljalo se, dakako, i o (ne)konkurentnosti hrvatskih klubova u ekipnim sportovima na međunarodnoj sceni. A znakovit je primjer hrvatskog rukometnog kluba (PPD Zagreb) koji već tri desetljeća igra u Ligi prvaka, o čemu je govorio njegov direktor Vedran Šupuković.

- Mi danas u Ligi prvaka igramo protiv klubova koji imaju puno veći proračun no što je naš. Rekao bih da smo od 16 klubova mi po proračunu 15., a već onaj 13. ima dva i pol puta veći proračun od našega. Zagreb je 90-ih bio dva puta prvak Europe i četiri puta finalist, no tada smo imali jedan od najvećih proračuna u Europi. Danas kaskamo u tome a jedini smo klub u Europi koji je svake godine igrao u Ligi prvaka.

Ne bi li se zajednički borili za bolji status osnovano je Udruženje sportskih klubova pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, čiji je predsjednik Luka Burilović kazao:

- U vremenu smo krize klupskih rezultata u loptačkim sportovima, a jedan od razloga tome jest i nedostatak financijskih sredstava, mi smo ponosni što su se naši klubovi odlučili udružiti i uzeti HGK kao platformu. Udruženje ne postoji da se od države traži dodatni novac, a oni su dosad bili prepušteni javnom novcu i jedinicama lokalne samouprave, nego da se pokušaju naći nova rješenja na temu privlačenja gospodarstvenika. Želimo da u tome i država vidi svoj interes i da se stvore pravni okviri i porezna rasterećenja za ulaganja u klubove.

Ugledajmo se na Mađare

Da su pomaci, i to značajni, mogući pokazuje i primjer Mađarske o kojem je govorio Šupuković, naglasivši da je cilj Udruženja kako smanjiti utjecaj javnog novca na sudbine klubova:

- Mađari su 2011. donijeli novi zakon o sportu s dva cilja, za boljitak zdravlja nacije i industrije sporta u ukupnoj nacionalnoj ekonomiji. Mađarska je tada bila četvrta zemlja Europske unije po pretilosti, a sada je na toj ljestvici skliznula na 17. mjesto. Te 2011. imala je 150 tisuća registriranih sportaša, a u prosincu 2022. 287 tisuća. Od 28 članica Europske unije, njih 15 ima zakonodavno riješeno ulaganje u sport ili neku vrstu poreznog rasterećenja. Dok mi konstatiramo i detektiramo probleme, neki nude cjelovita rješenja, a ona čine sve veću razliku u odnosu na nas koji smo još u stanju detekcije.

Dakle, ključ ove priče doista jest u tome kako osloboditi potencijal privatnih kompanija i ulaganje u sport im učiniti privlačnijim no što je sada. Usudi li se Vlada učiniti takvo što, onda bismo govorili o novoj vrsti natjecanja - koja će kompanija više uložiti u sport. Ne bude li tog novog početka, i nakon deset ovakvih konferencija i dalje ćemo kukati i pričati istu priču.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.