MEGALOMANSKI

Mađari grade stadion koji je postao političko pitanje, a iznos je nevjerojatan

Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
Mađari grade stadion koji je postao političko pitanje, a iznos je nevjerojatan
02.05.2019.
u 22:27
Barcelona je bacila rukavicu u lice Realu najavom proširenja Nou Campa nakon kojeg će kapacitet toga kultnog zdanja biti 105.000 mjesta, a tribine potpuno natkrivene
Pogledaj originalni članak

Na Pampasu, uz obalu Drave, živo je, konstrukcija novog Osijekova stadiona na kojemu će se prva utakmica igrati za nešto više od godinu dana uskoro će se početi nazirati, čelnici Rijeke potpisali su pismo namjere s kineskim investitorima za gradnju nove Kantride, ideja o gradnji novog stadiona u Zagrebu napokon dobiva ozbiljnije obrise... Hrvatski nogomet počinje infrastrukturno hvatati korak za svijetom, za kojim je u ozbiljnom zaostatku.

Nogomet dobiva novo lice. Trofeji i veliki transferi više nisu jedini pokazatelj moći nogometnih klubova. Postali su to i stadioni. Istina, većinu je kultnih nogometnih arena već ozbiljno nagrizao zub vremena i više ne mogu ponuditi komfor, a često ni kapacitet kojim bi ispunile današnje potrebe gledatelja na tribinama.

Anfield se opet proširuje

Barcelona je bacila rukavicu u lice Realu najavom proširenja Nou Campa nakon kojeg će kapacitet toga kultnog zdanja biti 105.000 mjesta, a tribine potpuno natkrivene. Cijeli projekt bit će završen 2023., a podrazumijeva i uređenje četvrti oko stadiona, a stajat će 600 milijuna eura, od čega će 300 milijuna biti namijenjeno rekonstrukciji samog Nou Campa.

Biti bolji od najvećeg rivala stvar je prestiža za Real koji je odgovorio “svemirskim” projektom stadiona “Santiago Bernabeu”. Radovi u vrijednosti od 525 milijuna eura počet će u svibnju i trajat će tri i pol godine, a za to vrijeme će se utakmice normalno igrati, no stadion Reala dobit će sasvim novo lice koje podrazumijeva pomični krov i veliki videozid koji će se vidjeti sa svih mjesta na stadionu.

– Bit će to stadion budućnosti, najbolji na svijetu – euforično je najavio prvi čovjek kraljevskog kluba Florentino Pérez. Real će rekonstrukciju otplaćivati 25 godina, no prema projekcijama vrlo brzo će se isplatiti jer bi Realu trebala godišnje donositi 150 milijuna eura veći prihod.

Istodobno, radovi na novoj Mestalli paralizirani su gotovo cijelo desetljeće. Svi pokušaji da se projekt oživi i pronađu investitori bili su bez uspjeha, konstrukcija je sablasno stajala i propadala godinama sve dok novac, oko 125 milijuna eura, nije nedavno namaknut prodajom zemljišta oko stadiona.

– Realni smo s očekivanjima pa predviđamo da će stadion biti spreman za sezonu 2022./23. – kazao je prvi čovjek kluba Mateu Alemany.

Tottenham se nekoliko mjeseci nakon prvog roka i nakon nekoliko odgađanja napokon preselio na stadion čija je gradnja stajala milijardu eura, a koji osim nevjerojatnog komfora gledateljima nudi i neke dosad neviđene pogodnosti poput WC-a za kućne ljubimce. Everton se nakon 130 godina seli s Goodison Parka. Kultno zdanje pregazilo je vrijeme i ne zadovoljava potražnju s obzirom na to da je čak 10.000 navijača Evertona trenutačno na listi čekanja za godišnje ulaznice.

Buduće zdanje na Bramley Mooreu primat će 52.000 navijača (13.000 više nego Goodison Park) uz mogućnost da se kapacitet u budućnosti proširi za još deset tisuća sjedalica ukaže li se potreba. Anfield je 2014. doživio ekspanziju glavne tribine čime je kapacitet povećan na 54.074 mjesta, a sljedeći korak je proširenje tribine Anfield Road nakon kojeg će Liverpoolov stadion primati 59.000 ljudi. Chelsea već godinama planira proširenje Stamford Bridgea, a kada su londonske vlasti napokon dale zeleno svjetlo, ispriječili su se nezadovoljni susjedi koji su stali na put progresu i projektu od milijardu eura. Naime, obitelj Crosthwaite koja živi podno Stamford Bridgea podigla je tužbu protiv Chelseaja tvrdeći da će nakon rekonstrukcije ostati bez prirodnog svjetla. Ponuđenu novčanu naknadu nisu prihvatili pa je realizacija projekta zaustavljena do sudske presude.

Prva utakmica na “novom rimskom Koloseju”, Stadio della Roma, prema prvim planovima trebala se igrati ove godine, no projekt vrijedan milijardu eura (300 milijuna eura cijena je stadiona) godinama je lutao u šumi administracije i korupcijskog skandala s građevinskom mafijom pa je uhićen čak i predsjednik rimskoga gradskog vijeća. Dozvolu za početak radova na stadionu s 52.500 mjesta (uz mogućnost proširenja na 60.000) klub je dobio tek nedavno i ne bude li novih prepreka trebao bi biti završen 2022. Godinu dana kasnije Serie A bit će bogatija za još dvije nove nogometne arene. Milan i Inter trebali bi igrati prvu utakmicu na novome San Siru, i to nakon što im je kultni stadion prethodno služio gotovo puno stoljeće. Između dviju mogućnosti – rekonstrukcije starog, što su mnogi zagovarali uz argument da je San Siro spomenik kulture, i gradnje novog stadiona – klubovi su se odlučili za novi početak. Milanski rivali uložit će ukupno 600 milijuna eura, a zanimljivo je da će novi stadion imati za četvrtinu manji kapacitet nego današnji San Siro, odnosno 60.000 mjesta. Iste će godine u povijest otići i kultni Artemio Franchi, a novo će zdanje Fiorentinu stajati 450 milijuna eura.

Mađari stalno grade

U Budimpešti je Puskas arena postala političko pitanje. Megalomanski stadion u slavu mađarskog nogometa koštat će nevjerojatnih 620 milijuna eura ili dvostruko više od predviđenih troškova. Pritom će zdanje sa 67.889 mjesta koristiti isključivo mađarska reprezentacija. Naravno, Puskas arena na kojoj će se igrati četiri utakmice Eura 2020. i vjerojatno finale Lige prvaka 2021. zamišljena je kao višenamjenski objekt na kojem će biti održavani koncerti i konferencije, no ta događanja uz samo nekoliko utakmica reprezentacije godišnje teško mogu opravdati troškove. U takvu zamku nisu upali u Belgiji. U Bruxellesu je ove godine, naime, trebao biti otvoren Eurostadion na kojem su se trebale igrati utakmice Eura, no to je zdanje ostalo samo na papiru. Ideja izgradnje stadiona kapaciteta 63.000 mjesta u Bruxellesu je nailazila na otpor od prvog dana, protivnici gradnje tvrdili su kako je megalomanski i nepotreban, a čak se i prosvjedovalo protiv njega. Jak udarac planovima zadao je Anderlecht odlukom kako se neće preseliti na novi stadion, a posljednji čavao u lijes zabila je u siječnju prošle godine lokalna vlast odbijanjem izdavanja ekološke dozvole čime je zapečatila njegovu sudbinu. Nakon toga odlučeno je kako će 200 milijuna eura biti uloženo u obnovu Heysela, čime će kultni stadion početi novi život.

Ne gradi se samo u Europi. U Tokiju će u kasnu jesen biti otvoren milijardu i pol eura vrijedan Nacionalni stadion kapaciteta 68.000 mjesta na kojem će se otvoriti OI 2020., a na kojem će kasnije svoje utakmice igrati nogometna reprezentacija Japana. Dvije neuspješne kandidature Maroka za organizaciju nogometnog SP-a nosila je najava izgradnje nacionalnog stadiona u Casablanci kapaciteta čak 93.000 mjesta. Kako kandidature nisu prolazile tako ni stadion još nije napredovao dalje od crteža, ali ipak će se graditi. Početak radova najavljen je za sljedeću godinu kako bi Maroko mogao imati jak argument za organizaciju SP-a 2030. zajedno sa Španjolskom i Portugalom. Istovremeno će u Kataru jedan za drugim nicati stadioni na kojima će se igrati utakmice SP-a 2022., a čija izgradnja košta nestvarnih 10 milijardi eura.

Inače, dva najveća stadiona koji će se izgraditi u svijetu u iduće četiri godine nisu primarno planirana za nogomet. Na stadionima u indijskom Ahmedabadu i Cox’s Bazaru u Bangladešu, a oba će primati više od 100.000 navijača, gledat će se uglavnom kriket.

>> Pogledajte upozorenje Luke Modrića nakon poraza od Mađarske

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar Mica Trofrtaljka
Mica Trofrtaljka
23:27 02.05.2019.

Igrat će vatreni na novom lijepom stadionu ma gdje to diljem lijepe naše bilo 😊

ON
ON
12:53 03.05.2019.

Svi grade ulažu u infrastrukturu, bolnice, stadioni,a šta je sa nama,Hrvatima.Gdje smo mi u toj priči.Nigdje.Rujevica sa desetak tisuća mjesta nenatkrivena, jad smo i bijeda.Gdje su svi ti silni porezi i nameti koje plaćamo u državne kase.Ni WC nismo u stanju sagradit bez evropskih poticaja.Naša vlada se nemože nahvalit šta je sve ovih godina napravila.I onda se pitamo zašto i mlado i staro bježi vani.