Osijek je u prvih pet kola HNL-a upisao samo jedan bod, a u preostalih devet kola 20 bodova. Mnogi su faktori i razlozi iza takvog preokreta, a zasigurno je jedan od najvažnijih uvođenje portugalskog veznjaka Tiaga Dantasa u momčad. Ako ne računamo njegov prvi dvoboj u dresu Osijeka, poraz protiv Hajduka u kojem nije imao punu minutažu i u kojem je tek to bilo njegovo "vatreno krštenje", otkako je Dantas počeo standardno igrati nakon nešto kasnijeg prelaska u klub, Osijek je u devet utakmica ubilježio šest pobjeda, dva remija i samo jedan poraz. U svih tih devet ligaških utakmica odigrao je punu minutažu i već time pokazao kako se brzo uklopio u momčad te postao njezina važna karika.
Glavni razlog preokreta Osijeka
Kako je uopće takav igrač došao u Hrvatsku? Želio ga Guardiola, hvalio trener Bayerna
Kako je uopće došlo do toga da jedan igrač s tako visokom reputacijom dođe u Osijek? Naravno, razlog je njegovo poznanstvo sa sportskim direktorom Joseom Botom, koji je tijekom Dantasova rasta radio u Benfici.
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić