Često se u hrvatskoj nogometnoj javnosti mogu čuti priče o svijetloj budućnosti Hrvatske, ili se pak govori o tome da se mladima ne daju prave šanse. Međutim, u nekoliko posljednjih dvoboja hrvatske seniorske reprezentacije svoje su prilike dobili mladići poput Igora Matanovića, Petra i Luke Sučića te Martina Baturine. Jedni pozdravljaju takve odluke izbornika, dok drugi smatraju da su se takvi potezi trebali činiti prije te da bi se trebali činiti češće.
Budući da je priča o 'mlađariji' učestala, ali i vremenski prikladna kad uzmemo u obzir nove adute reprezentacije, nije naodmet tu priču malo i konkretizirati. Odlučili smo napraviti pregled reprezentacije na temelju broja 30; kako bi ona mogla izgledati 2030. godine, a da pritom uzimamo u obzir samo igrače koji će tada imati maksimalno 30 godina. Isto tako, kad je riječ o kadru, uzeli smo u obzir 30 igrača, prvotimce te još 19 pojedinaca. Naravno, u šest godina okolnosti se mogu silno promijeniti, od ozljeda, razvoja potencijala određenih igrača, pa čak i (ne)sreće u karijeri. Ovaj pogled u budućnost utemeljen je isključivo na onome što ovi igrači danas pokazuju, uzevši u obzir dob, snagu klubova u kojima igraju i njihovu važnost u njima. Te 2030. godine na rasporedu je SP u Maroku, Španjolskoj, Portugalu, Argentini, Urugvaju i Paragvaju.
Kako će Hrvatska izgledati 2030.? Imamo svjetske talente, pogledajte samo ova imena...
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Luka će sigurno igrati.