Nije nekakva velika tajna da engleska obrana najviše strahuje od Norvežanina Erlinga Haalanda u predstojećoj utakmici četvrtfinala svjetskog nogomentog prventva. Od prehrane koja podsjeća na jelovnik drevnih predaka do bizarnih rituala spavanja, Haaland je svoj život pretvorio u znanstveni projekt, a rezultati su vidljivi svakog vikenda na travnjacima Premier lige, ai i sada na svjetskom prvenstvu gdje se sa Messijem, Mbappeom i Kaenom natjećew za najbolljeg strijelca turnira.
Sve počinje s brojkom koja zaustavlja svaki razgovor: otprilike 6000 kalorija dnevno. To je gotovo trostruko više od potreba aktivnog muškarca i znatno više od većine profesionalnih sportaša. Ovaj energetski tsunami nije slučajan; to je pomno osmišljen plan koji je njegov otac, bivši igrač Premier lige Alfie Haaland, izgradio u suradnji s nutricionistima kako bi osigurao gorivo za eksplozivnu snagu tijekom cijele, iscrpljujuće sezone. No, prava neobičnost leži u sastavu te prehrane. Dok se njegovi kolege drže provjerenih recepata poput piletine i tjestenine, Haalandov jelovnik izgleda kao da je prepisan iz nekog vikinškog epa. On slijedi takozvani "ancestralni" pristup, temeljen na cjelovitoj, neprerađenoj hrani. Na njegovom tanjuru dominiraju odresci, jaja, riba, med i mlijeko. Glavna vijest, ona koja je šokirala javnost, jest njegova ljubav prema iznutricama. Goveđe srce i jetra, namirnice koje većina ljudi izbjegava, za njega su temelj prehrane.
Za Haalanda, nije važno samo što jede, već i odakle ta hrana dolazi. Njegova filozofija je jednostavna i logična: jesti kvalitetnu hranu koja je što je više moguće lokalno uzgojena. Upravo ta posvećenost kvaliteti navodi ga da bira srce i jetru, jedne od nutritivno najbogatijih namirnica na svijetu, prepune B vitamina, željeza, fosfora i magnezija. Njegov pristup je "hrana na prvom mjestu", što znači da nutrijente traži u prirodnim izvorima, a ne u bočicama suplemenata. Iako nutricionistički tim Manchester Cityja igračima osigurava osnovne dodatke poput vitamina D, probiotika i Omega-3 masnih kiselina, temelj Haalandove snage leži u onome što stavlja na tanjur. Ovaj pristup je toliko ukorijenjen da je ritual jedenja lazanja, koje mu otac priprema prije svake domaće utakmice, postao klupska legenda, a trener Pep Guardiola se jednom našalio da bi trebao zaposliti Alfieja kao klupskog kuhara.
Osim iznutrica, Haalandov režim uključuje i druge nekonvencionalne elemente. Jedan od njih je njegov "čarobni napitak", kako ga u šali naziva: sirovo, nepasterizirano mlijeko, koje ponekad miješa sa špinatom i keljom. Također ga dodaje u jutarnju kavu, koju smatra superhranom "ako se pripremi kako treba". Ovaj dio njegove prehrane izazvao je najviše kontroverzi među stručnjacima, koji upozoravaju na dokumentirane rizike od bolesti koje se prenose hranom povezane s konzumacijom nepasteriziranog mlijeka. No, čini se da Haalanda te brige ne dotiču, jer vjeruje da stroga kontrola podrijetla namirnica minimizira sve rizike. Uz to, pije isključivo vodu pročišćenu kroz složen sustav filtracije kako bi uklonio sve nečistoće. Njegov jelovnik upotpunjuju masivni Tomahawk odresci, brancin, šparoge i jaja poslužena na kruhu od kiselog tijesta. Iako bi dijetetičari savjetovali prosječnoj osobi da smanji unos masnih komada crvenog mesa zbog povezanosti sa srčanim bolestima, za sportaša koji dnevno sagorijeva tisuće kalorija i čije se tijelo neprestano obnavlja, pravila su očito drugačija.
Haalandova prehrana je toliko ekstremna da je postala predmetom fascinacije i debate. U svijetu gdje sportaši često slijede generičke planove, on je stvorio potpuno personalizirani sustav koji mu daje konkurentsku prednost. Njegov dan često započinje doručkom koji se sastoji od jaja, kruha od kiselog tijesta i kave s mlijekom i kolagenom. Nakon toga slijede obroci koje pripremaju kuhari Manchester Cityja, poput "pulled chicken" tacosa s povrćem, ali okosnica ostaje meso vrhunske kvalitete. U jednom videu koji je podijelio na YouTubeu, prikazao je odlazak na lokalnu farmu gdje kupuje sirovo mlijeko, sirovi med i različite komade govedine: odreske, filete i rebra. Dan završava svježe pripremljenim odreskom, krumpirom i salatom. Njegov pristup je logičan, kako sam kaže: tijelo je alat, a hrana je gorivo, i logično je koristiti najkvalitetnije moguće gorivo. Ova filozofija se proteže na sve što konzumira. Čak i med mora biti sirov i lokalni.
Koliko god njegova prehrana bila ekstremna, prava tajna Haalandove izdržljivosti možda leži u onome što radi kada ne trenira i ne jede. Njegova predanost oporavku je na razini koja graniči s opsesijom, a najvažniji element tog procesa je san. Cilja na deset do jedanaest sati noćnog odmora, uz obavezan poslijepodnevni drijemež. Kako bi osigurao maksimalnu kvalitetu sna, Haaland provodi strogi ritual. Tri sata prije spavanja nosi posebne naočale s narančastim staklima koje blokiraju plavu svjetlost s ekrana i umjetne rasvjete, sprječavajući tako ometanje prirodne proizvodnje melatonina, hormona spavanja. Prije nego što utone u san, isključuje sve elektroničke uređaje u sobi i, u najbizarnijem koraku svoje rutine, lijepi traku preko usta. Ova praksa ga prisiljava na disanje isključivo kroz nos, što, prema nekim teorijama, učinkovitije filtrira zrak, poboljšava volumen pluća i optimizira varijabilnost otkucaja srca tijekom dubokog sna. Njegova spavaća soba nije mjesto za opuštanje, već laboratorij za regeneraciju.
Osim sna, Haaland koristi najmoderniju tehnologiju kako bi ubrzao oporavak mišića. U svom domu ima instaliranu specijaliziranu krioterapijsku komoru vrijednu 50.000 funti, u kojoj svoje tijelo izlaže temperaturama ispod nule. Ovaj proces pomaže u izbacivanju mliječne kiseline i smanjenju upala, omogućujući mu da iz utakmice u utakmicu ponavlja svoje eksplozivne sprintove bez izgaranja. Njegova rutina oporavka, koju nadgleda njegov osobni fizioterapeut Mario Pafundi, također uključuje kontrastnu terapiju (izmjenično korištenje saune i ledene kupke) i terapiju crvenim svjetlom. Svako jutro započinje kratkom šetnjom kako bi uhvatio prve zrake sunca i svjež zrak, što pomaže u regulaciji njegovog cirkadijalnog ritma. Za njega oporavak nije pasivni odmor nakon napora; to je aktivan i neizostavan dio treninga, jednako važan kao i rad s loptom.
Fizička transformacija Erlinga Haalanda je zapanjujuća. U razdoblju od nekoliko godina prešao je s 86 na 94 kilograma, dobivši, kako sam kaže, "bruto mišićnu masu, a ne pivski trbuh". Njegov trening usmjeren je na razvoj brzine i sirove snage, a ne na estetiku. Vježbe koje radi nisu one za "mišiće za plažu", već funkcionalni pokreti koji se izravno prenose na nogometni teren. To uključuje eksplozivna dizanja, sprintove uzbrdo i intervalne treninge visokog intenziteta (HIIT). Njegov bivši trener iz RB Salzburga, Stanislav Macek, jednom je otkrio da su za tinejdžera Haalanda serije od 300 sklekova i 1000 trbušnjaka bile dio svakodnevne rutine. Međutim, najvažniji i najmanje glamurozan dio njegovog treninga je rad na mobilnosti. Popravio je loš opseg pokreta u kukovima i preponama, što je ključno za igrača njegove visine i građe, omogućujući mu da zabija golove iz nemogućih, gotovo akrobatskih pozicija. Svaki trening završava iscrpnim istezanjem.
Ono što ga izdvaja nije samo fizička priprema, već i mentalna snaga i jedinstven karakter. U medijskom svijetu gdje su igrači istrenirani da daju sterilne i diplomatske odgovore, Haaland govori ono što misli, izravno i bez okolišanja. Njegovi odgovori često zbunjuju novinare, ali oduševljavaju navijače. O golovima govori kao o matematičkoj nužnosti. Na pitanje o svom kasnom golu protiv Senegala za pobjedu 3:2 na Svjetskom prvenstvu, rekao je:
- Bio sam mrtav umoran, pa sam pomislio - Ne mogu se nositi s produžecima, moramo zabiti'.
Ta brutalna iskrenost odražava njegov fokus. Čak i njegov izgled na terenu je postao ikoničan - kada u kasnoj fazi utakmice skine gumicu s kose i pusti svoju dugu plavu kosu da slobodno leti dok juriša na braniča, to je jedna od najupečatljivijih slika modernog sporta. Otkrio je da ga je na to inspirirao Zlatan Ibrahimović, koji mu je rekao da je "snaga nogometaša u kosi".
U cemu je problem sto jede jetrica? Jetrica, a pogotovo svinjska su puno veci izvor zeljeza nego bilo koja govedina ili janjetina koji se smatraju najvecim.