Dumitru Mitu (49), najpoznatiji rumunjski nogometaš koji je ikada nastupao u hrvatskoj ligi, jedan je samo dvojice igrača koji su osvajali Hrvatski kup s čak tri kluba. Franko Andrijašević ostvario je to s Hajdukom 2013., potom je za Dinamo imao dva nastupa u pohodu na trofej 2015. godine, a s Rijekom je bio pobjednik 2017. i 2020. godine. S Mituom je ponešto drukčiji slučaj: on je 1999. godine Kup osvojio s Osijekom te u finalu protiv Cibalije (2:1) postigao pogodak, potom je 2004. s Dinamom u dvije finalne utakmice (1:1, 0:0) nadvisio Varteks, a 2005. upravo je Mituov pogodak protiv Hajduka na Poljudu (za 1:0) Rijeci donio trofej.
BIO ZVIJEZDA HNL-A
Ikona Dinama: Danas sam građevinski radnik, u Maksimiru me nisu željeli nakon slučaja sa Štimcem
– Znate, imao sam specifičan način života, a to se nekima nije sviđalo. Izlazili su i drugi igrači, a samo sam ja bio pod povećalom. Nažalost, dok sam bio u Dinamu, u Zagrebu mi je bio ukraden automobil, BMW X5.
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Radim Nacranu