Hrvatska ima više medalja od svih zemalja bivše Jugoslavije

Osvajanjem zlatne (Sandra Perković) i brončane medalje (Ana Šimić), hrvatska atletika zadržala je primat među zemljama nastalim raspadom Jugoslavije. Primat koji traje sve do danas. Ukupno su hrvatski atletičari od 1994. do 2014. godine osvojili sedam medalja, od čega četiri zlatne, jednu srebrnu i dvije brončane. Slovenija je osvojila četiri medalje, od čega čak dvije zlatne (Brita Bilač u visu i Jolanda Čeplak na 800 metara). Srbija također ima četiri medalje, tri srebrne (Emir Bekrić na 400 m prepone, Ivana Španović u dalju i Tatjana Jelača u bacanju koplja) i jednu brončanu.

Usamljeni osamstometraš

Jugoslavija je na europskim prvenstvima od 1950. do 1990. godine osvojila samo 16 medalja, od čega šest zlatnih, šest srebrnih i dvije brončane. Od tih 16 medalja, samo je jednu osvojio atletičar iz Hrvatske. Bilo je to u Rimu kada je 1974. godine Luciano Sušanj bio prvi na 800 metara. Slovenci su za nijansu bolji - dva srebra Petra Segedina i Stanka Lorgera koji su i prvi osvajači medalja za Jugoslaviju, 1950. u Bruxellesu i 1958. u Stockholmu. Osim Sušnja, ostalih pet zlata osvajali su Srbi - Vera Nikolić na 800 metara (dvije), Miloš Srejović u troskoku, Dragutin Topić u visu i Snežana Pajkić na 1500 metara.

- U bivšoj državi hrvatskim je atletičarima bilo jako teško probiti se do velikih natjecanja. Kada bi se vagalo između Hrvata i Srba, dakle u slučaju približnih rezultata u pojedinim disciplinama, uvijek je vaga prevagnula u korist Srba. Treba reći i to da su u Srbiji, naravno, bili i puno bolji uvjeti za rad nego kod nas ili u Sloveniji - rekao je Edvard Josipović koji se bavio skokom s motkom.

U to vrijeme skokom s motkom, ali u beogradskoj Crvenoj zvezdi, bavio se i Veselin Jevrosimović. Ni jedan ni drugi nisu postigli velike rezultate. Danas je Edvard trener Ane Šimić, a Veselin uspješan poduzetnik i predsjednik Srpskog atletskog saveza. I upravo je on zaslužan za pomak srpske atletike koja je na posljednja dva EP-a osvojila četiri medalje. Od 1990. do 2012. Srbi nisu osvojili medalju.

Svaki stadion ima stazu

- Kada sam došao na mjesto čelnika saveza, prvo smo postavili sistem, potom smo počeli ulagati u infrastrukturu. Svaki malo veći stadion u Srbiji ima atletsku stazu. Krajem sljedeće godine otvara se atletska dvorana u Srbiji. Puno smo radili na popularizaciji atletike, koje prije nije bilo puno u medijima - istaknuo je Jevrosimović.

U Srbiji su treneri jako cijenjeni.

- Kod nas su oni veće zvijezde nego atletičari. Oni su glavni i njih se dobro plaća. Zbog loših trenera propalo je dosta naših talenata. Danas imamo desetak atletičara i atletičarki koji mogu do medalje na atletskim natjecanjima. Savez ima solidan proračun, a 30 posto novca daju nam sponzori - ističe Jevrosimović.

Hrvatski atletski savez je također dobro organiziran, ali ima i veliku sreću što su se pojavile Blanka, Sandra i Ana, veliki talenti svjetske atletike.

>> Sandra Perković srušila osobni rekord i osvojila treće europsko zlato!