Posljednji put kad je Nenad Bjelica vodio Dinamo u Ligi prvaka, prije nego što će ga odnijeti pandemija i duga ruka Međugorja, u Zagrebu je gostovao Manchester City, a plavi su istrčali desetkovani – bez standardnog Leovca, strijelca protiv Atalante, i glavnog stoperskog para Theophile – Perić. Obranom je pred punim Maksimirom (još je radila i istočna!), u utakmici koja je na papiru još mogla donijeti proljeće u Ligi prvaka, komandirao Arijan Ademi, a lijevi bok pokrivao neshvaćeni Švicarac Moubandje, koji nakon tri godine provedene u Zagrebu Dinamu nije donio ni centa. Svoju posljednju utakmicu odigrao je u travnju za drugu momčad Siona u četvrtom švicarskom rangu. Zabio je gol Pully Footballu i od tada mu se gubi svaki trag... Uglavnom, pakao koji je tada prošao u pripremi dvoboja s Guardiolinom supermašinom, Bjelici se vratio i u drugom mandatu, čim je vezao dvije pobjede s Dinamom u Ligi prvaka.
Evo zašto Bjelici ne trebaju 'pakovati' u Dinamu. Međutim, navijači su već umorni od iste stvari
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
nije Bjelica kriv, do uprave je!