U nazočnosti izaslanika predsjednika Republike Hrvatske Tomislava Paškvalina, izaslanika predsjednika Vlade i ministra turizma i sporta Tončija Glavine, zamjenika gradonačelnika Zagreba Luke Korlaeta, predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora Josipa Varvodića i brojnih uzvanika iz svijeta sporta, gospodarstva i medija održan je prvi dan konferencije Sport Innovest 2026.
- Kao sportašica upoznala sam sport iz perspektive rezultata. Na zaletištu sam imala jednu sigurnost. Letvica ne pregovara. Ili je preskočiš ili je srušiš. Nakon karijere upoznala sam sport iz perspektive sustava i primijetila da najveći problemi sporta ne nastaju na terenu, nego u načinu na koji njime upravljamo, u previše administracije, u nejasnim kriterijima i u odlukama u kojima dobrobit sportaša nije na prvom mjestu - rekla je u pozdravnom govoru suosnivačica konferencije i platforme MVPiz Blanka Vlašić.
Osvrnula se dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis i na afere koje su posljednjih mjeseci obilježile hrvatski sport.
- Teško je to bilo čitati. Još teže bilo je gledati kako se sumnja prelijeva na sve koji u sportu rade. Na trenera koji je u dvorani do kasno navečer. Na tajnicu kluba koja vikendom slaže putne naloge. Na roditelje koji voze djecu na natjecanja i na volontere bez kojih ne bi bilo nijednog natjecanja. Zato danas želimo poslati drugačiju poruku. Hrvatski sport vode entuzijasti. Sport opstaje zahvaljujući njima, unatoč onima koji su ga na bilo koji način okaljali. Vjerujem u sustav. Vjerujem da hrvatski sport može postaviti jasne kriterije, takve da više nikada pojedinac nema moć odlučivati tko će dobiti priliku, a tko neće. Sport za to ima najpošteniji alat koji postoji, a to su rezultati. Oni su jasni, konkretni i mjerljivi - poručila je Vlašić, dodavši da Sport Innovest nije osmišljen kako bi se na njemu potvrđivalo ono što se već radi, nego kako bi se propitalo kako se radi.
- Postavljati pitanja ne znači biti protiv nekoga. Znači biti za sport.
Na panelu o oporavku hrvatskog sporta, odgovornosti, ulaganjima i reformi sustava, koji je slijedio nakon otvaranja, sudjelovali su ministar turizma i sporta Tonči Glavina, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora dr. sc. Josip Varvodić, predsjednik Uprave Telemacha Adrian Ježina i zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba dr. sc. Luka Korlaet.
Sudionici su istaknuli kako se hrvatski sport može razvijati jedino uz pravednu raspodjelu javnih sredstava, jasne kriterije financiranja te suradnju države i lokalne samouprave.
- Ne želimo stvoriti sustav koji kažnjava, nego sustav kontrole, nije na nama da kažnjavamo, nego da uočavamo neke nepravilnosti. Iskustvo bivših sportaša je vrijedno, ali samo po sebi nije dovoljno za uspješno vođenje sportskih organizacija“, rekao je Varvodić.
Ministar Glavina rekao je ono što u sportu mnogi žele čuti.
- Država definira sve u sportu i logika sporta je da financiramo sve sportove, no mi se moramo prilagođavati okolnostima, ne možemo financirati sve na isti način, trebamo imati kriterije.
Nakon njihova izlaganja uslijedila su pitanja predstavnika klubova i saveza koji su postavljali pitanja pitanja donositeljima odluka.
Na panelu "Modeli upravljanja sportom", predsjednik Islandskog olimpijskog odbora Willum Thor Thorsson, bivši glavni direktor Uprave za sport Slovenije Boro Štrumbelj i bivši direktor marketinga Manchester Uniteda Mike Farnan predstavljali su sportske sustave sličnih država te diskutirali o budućnosti financiranja i sporta.
- Island ima određen temelj u sportu, taj temelj kaže da svako dijete ima jednako pravo na sport. Nije bitno iz kakve sredine dijete dolazi, ono ne smije ovisiti o njegovom financijskom statusu, to je zapisano u našoj politici, kazao je Thorsson.
Boro Štrumbelj nadovezao se pravilima financiranja sporta u Sloveniji.
- U Sloveniji sport dobiva oko 260 milijuna eura javnog novca godišnje. Kriteriji za raspodjelu novca su uspjeh kluba, broj registriranih sportaša i popularnost kluba. Dobiveni rezultati se pretvaraju u bodove te se računa koliko će novaca dobiti pojedina federacija.
Najviše djece odustaje od sporta između 17. i 19. godine
Na panelu o juniorskim prvacima koji nestaju u seniorskoj konkurenciji sudjelovali su prof. dr. Igor Jukić, kondicijski trener dr. Pero Kuterovac, sportski liječnik dr. Jovan Đurović i trener Adnan Maljević-Kinez.
Profesor Jukić istaknuo je da je rana specijalizacija globalni problem u sportu, a jedno od mogućih rješenja vidi u bavljenju različitim sportovima tijekom djetinjstva.
- Ono dijete koje je u multisportu započelo karijeru ima više šanse da cijeli život ostane u sportu. Najviše djece odustaje između 17. i 19. godine kada se događaju mnoge promjene u životima, ustvrdio je Jukić.
Objasnio je ugledni profesor s KIF-a i da postoje tri razloga zbog kojih sportaši odustaju, a to su prirodna selekcija, samostalni odlazak iz sporta i pogreške u sustavu, koje naglašava kao najvažnije za proučavanje.
Kondicijski trener hrvatske vaterpolske reprezentacije Pero Kuterovac upozorio je na to koliko je teško ostvariti prijelaz u seniorsku konkurenciju. Kao primjer naveo je podatak da samo deset posto juniorskih prvaka nastavlja u seniorskom sportu. Kuterovac se osvrnuo i na odnos trenera i mladih sportaša, istaknuvši da dobar trener mora znati objasniti svoje odluke.
- Mislim da je dobar trener onaj koji može objasniti zašto nešto radi, a onaj sportaš koji postavlja pitanja je za mene odmah inteligentan i velika je vjerojatnost da će brzo učiti i napredovati, rekao je Kuterovac.
Prvog dana konferencije na programu su bile i teme o fiskalizaciji 2.0 u sportu te o digitalizaciji kao putu do transparentnosti u sportu, o kojima je govorio Juraj Čošić, a dan je zaključio motivacijski govor zlatne hrvatske paraolimpijke Sandre Paović („Nema predaje“) čiji je sportski i životni put prava filmska priča.