Informaciju je objavio Sport Klub, pozivajući se na više izvora, a o toj se mogućnosti razgovaralo na sastanku s predstavnicima klubova koji su vlasnici ABA lige, održanom u petak, 9. listopada.
Ako se inicijativa pretvori u konkretan dogovor, mogla bi značajno promijeniti odnose u regionalnoj košarci. Posljedice bi mogli osjetiti i hrvatski klubovi, među kojima su Cibona i Zadar, koji uz natjecateljsku imaju i vlasničku ulogu u ABA ligi. Ipak, pregovori su tek na početku. Zasad nema detalja o tome na koji bi način Euroliga ušla u vlasništvo, koliki bi udio željela preuzeti ni koliko bi takva transakcija mogla stajati. Nije poznato ni bi li se eventualna promjena vlasništva provela odjednom ili kroz nekoliko faza.
Posebnu pozornost privukla je prisutnost predstavnika Dubaija i rumunjskog Cluja. Prema navodima Sport Kluba, na sastanku su se našli na inzistiranje ljudi iz Eurolige, iako nijedan od ta dva kluba trenutačno nije suvlasnik ABA lige. Njihovo sudjelovanje upućuje na to da ih se u razgovorima vidi kao važne aktere budućeg razvoja regionalnog natjecanja i moguće partnere u širem projektu. Međutim, zasad nema potvrde da Dubai financijski sudjeluje u mogućoj kupnji, kao ni naznaka da bi upravo taj klub trebao preuzeti vlasničku kontrolu nad ABA ligom. Za razumijevanje cijele priče važno je istaknuti da ABA liga nije u vlasništvu nacionalnih košarkaških saveza. Njome upravlja trgovačko društvo Jadranska košarkaška asocijacija, ABA LIGA j.t.d., registrirano u Zagrebu, čiji su članovi klubovi. Prema podacima Fine, društvo ima 12 članova: Partizan, Crvenu zvezdu, Budućnost, Cedevitu Olimpiju, Cibonu, Zadar, Igokeu, Megu, FMP, Mornar, Krku i SC Derby. Među njima su, dakle, i dva hrvatska predstavnika – Cibona i Zadar. Njihova uloga nije ograničena samo na nastupe na parketu, već sudjeluju i u vlasničkoj strukturi natjecanja.
Vlasnička struktura ne poklapa se s popisom svih klubova koji nastupaju u natjecanju. ABA liga u sezoni 2026./27. okuplja 20 momčadi raspoređenih u dvije skupine po deset, a među sudionicima su, uz klubove iz nekadašnjeg jugoslavenskog prostora, i Dubai, Cluj, Vienna te Slovan Bratislava. Takvo širenje pokazuje da je natjecanje posljednjih godina izašlo iz svojih tradicionalnih geografskih okvira. Potencijalni ulazak Eurolige u vlasništvo zato bi mogao biti važan ne samo za postojeće suvlasnike nego i za budući smjer razvoja cijele lige. Pritom postoji i zanimljiva poveznica s načinom na koji je organizirana sama Euroliga. Njezinu komercijalnu i upravljačku strukturu čini društvo Euroleague Commercial Assets (ECA), u kojem vlasničke udjele drže klubovi.
Prema službenom priopćenju Eurolige od 6. listopada 2026., ECA ima 13 klubova dioničara: Real Madrid, Barcelonu, Baskoniju, Anadolu Efes, Fenerbahče, Panathinaikos, Olympiacos, Maccabi Tel Aviv, Žalgiris, Bayern München, Armani Milano, ASVEL i moskovski CSKA. CSKA je pritom specifičan slučaj. Ruski klub ostao je među dioničarima, iako zbog suspenzije ruskih momčadi ne sudjeluje u natjecanju. S druge strane, nastup u Euroligi sam po sebi ne donosi vlasnički status. Partizan, Crvena zvezda i Dubai igraju u tom natjecanju, ali nisu među 13 klubova koji posjeduju udjele u ECA-i.
Upravo se u tome krije važnost mogućeg dogovora. Ako bi Euroliga postala većinski vlasnik ABA lige, stekla bi znatno veći utjecaj na natjecanje u kojem sudjeluju klubovi povezani s njezinim najvišim razinama. Što bi to konkretno značilo za upravljanje ligom, njezin format i položaj hrvatskih klubova, zasad ostaje otvoreno pitanje. Razgovori su u ranoj fazi, pa će za procjenu stvarnih posljedica trebati pričekati konkretnije informacije o mogućem modelu preuzimanja.