Spašavanje banke bilo skuplje 
od stečaja

Centar banka ima samo 0,35% udjela u bankarskom sustavu i njezin stečaj neće uzdrmati banke, ali opet će otvoriti niz pitanja. Male su banke još od stečaja Credo banke pod sumnjom da mute i posluju mimo zakona, a taj se dojam pojačao nakon istrage u Karlovačkoj banci. Gdje god se otvori problem, pojave se čudne sprege privatnog i bankarskog kapitala tu i tamo začinjene sponzorstvima iz politike. Malim bankama objektivno nije lako jer su više od velikih izložene krizi, a iza sebe nemaju bogate vlasnike koji mogu pokriti gubitke. Centar banka ne može naplatiti 65% svojih plasmana tvrtkama, dok je prosjek za bankarski sustav 25%, pa čuđenje ne izaziva to što je zrela za stečaj, već što on nije pokrenut ranije! Njegova cijena sigurno bi bila manja. Država će za osiguranu štednju Centar banke isplatiti 500 milijuna kuna, koje neće moći vratiti prodajom imovine u stečajnom postupku, a nepovratno su izgubljena i sredstva uložena putem FGS-ova. Među klijentima Centar banke dosta je javnih poduzeća koja nisu imala poslovne razloge vezati se uz malu problematičnu banku pa će i oni ostati bez novca. Glavni akteri uključeni u zbivanja u Centar banci požurili su odgovornost za propast banke prebaciti na druge. ‘Stari’ većinski vlasnik Biondić optužuje nasljednike iz FGS-ova, oni lopticu vraćaju prema Biondiću i državi, Vlada puca na jedne i druge, centralna banka na Trgovački sud. Kod banaka uvijek je problem to što, i kad njihovi vlasnici gube, cijenu promašaja plaćaju porezni obveznici.