Slovenci Srbiji daju status kandidata

Ovih je dana grupa stranih gospodarstvenika, koji posluju u Hrvatskoj, na svojem zatvorenom sastanku postavila pitanje hoće li  pa čak i treba li  Hrvatska čekati Srbiju za ulazak u Europsku uniju. U poslovnom se svijetu zbog biznisa i globalizacije na ove prostore još uvijek gleda kao na "bivšu Jugoslaviju". Međutim, ako se uzme u obzir činjenica da Srbija zbog nesuradnje s Haaškim tribunalom ne može dobiti zeleno svjetlo za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, onda to najavljuje jedan dugi proces.

Susjedna Bosna i Hercegovina je zbog nesuradnje u procesu reforme policije stavljena na čekanje, i to ponajprije zbog odbijanja srpskog entiteta da ujedini svoju policiju s policijom BiH. Istodobno je premijer Vojislav Koštunica najavio da borba za očuvanje srpskog entiteta u Bosni i za očuvanje Kosova ide u prioritete politike srpske vlade. Koštunica optužuje Sjedinjene Države da "komadaju" Srbiju te da žele Kosovo odvojiti od Srbije i pretvoriti ga u "nekakvu državu NATO-a". Dok Hrvatsku početkom sljedeće godine očekuje ulazak u zapadni obrambeni savez, Koštunica dobacuje Washingtonu da Srbija neće ući u NATO. Sve to najavljuje da bi se stanje u ovom dijelu Europe moglo dodatno zakomplicirati.

S druge strane, nenadani je visoki izborni rezultat slovenskog ekstremista Jelinčiča na nedavnim predsjedničkim izborima šok. Ne samo Jelinčič nego i ozbiljni političari, pa i sam Rupel, najavljuju da bi za slovenskog predsjedanja Europskom unijom Slovenci Srbiji mogli dati status kandidata. Iz dobro obaviještenih izvora doznajemo da su u Bruxellesu Sloveniju već oštro upozorili da to nikako ne čini. Nakon lisabonskog, reformiranog ugovora, Europska je unija zacrtala i novu strategiju proširenja na prostorima jugoistočne Europe, čiji su glavni obrisi već procurili u javnost. Prema toj novoj strategiji Unija bi formirala dva međusobno neovisna "konvoja" za ulazak u Europsku uniju.

Valja naglasiti da Hrvatska i dalje ima individualni pristup, premda u pozadini ima još uvijek onih koji bi je rado žrtvovali za interese regije. Stoga je važno da birači na parlamentarnim izborima osiguraju kontinuitet sadašnje hrvatske politike. Naime, budući ministar vanjskih poslova EU bit će Hrvatskoj dobro poznati Carl Bildt i tu valja biti spreman na iznenađenja. Prema informacijama, Bruxelles bi u prvi "konvoj" za pristup Uniji smjestio Srbiju, Makedoniju (koja već ima status kandidata, ali ne  i datum početka pregovora) i Crnu Goru. U drugom "konvoju" bit će Kosovo, BiH i Albanija.