Šipanski krajolici u američkom Kongresu

Hrvatski slikar Rudolf Pater sa svojim prepoznatljivim krajolicima Šipana, Dubrovnika i Konavala dospio je do povijesne zgrade američkog Kongresa na Capitol Hillu u Washingtonu. U nedavno otvorenom kongresnom centru za posjetitelje od danas se može pogledati izložba hrvatskih krajolika koju je predgovorom popratio akademik Luko Paljetak.

Pažnja američkih medija
Paterova izložba u Kongresu, čije zdanje posjećuju brojni gosti Washingtona, a koje je puno umjetnina i političke simbolike, to je značajnija što su nakon rušenja Twinsa reducirana kulturna događanja na tom sigurnosno osjetljivom mjestu. Pažnja razmaženih američkih medija te prestižnih likovnih kritičara privučena je, među ostalim, i time što je Paterova izložba prva uopće u tom prostoru nakon kobnog 11. rujna 2001.g.

Sveto mjesto
– Izložba bi se mogla zvati i Šipanske elegije. U tom za Amerikance svetom mjestu izlažem dvadesetak slika većih formata – kaže Pater. – Šipan, na kojem redovito slikam, otok je koji je izbjegao protok vremena. Izgleda onako kako je izgledao pedesetih godina prošlog stoljeća.

Na njemu je vidljiv i renesansni agar. Tu me grije neka posebna tuga i osama, a inspirira me osjećaj da je tu riječ o nepovratno napuštenom prostoru – kazuje Pater, koji američku izložbu u elitnim prostorijama Kongresa može zahvaliti dubrovačkom prijateljstvu s Tane Dusilo Cavich, rođenom Dubrovkinjom i profesoricom na dubrovačkom Američkom koledžu, te sa Shirley Kalich i Dianne Johnson.

“Slikar Rudolf Pater gotovo glazbenim umijećem modulira ponekad opasne heterogene tonove ne dopuštajući im prekoračenje tonaliteta, nižući mnoštvo svojih već prepoznatljivih snizilica i povisilica”, piše pjesnik Paljetak u predgovoru dizajnerski uspjelog kataloga za izložbu. A da konkretne glazbe bude i na otvaranju izložbe, zadužen je i Dubrovački gitarski trio.

Pater je rođen u Banjoj Luci 1951. godine, u Zagrebu je diplomirao književnost i filozofiju, a likovno je djelovao u Belgiji, SAD-u i Italiji.

Osjeća se umjetničkim nomadom, imao je pedesetak samostalnih izložbi, a najkreativnije na njega djeluje boravak u Dubrovniku i dubrovačkom kraju. Uz slikanje, bavi se i kiparstvom, muralima i grafikom, a svladao je i tehniku vitraja. Uz Luku Paljetka i Davora Mojaša, potpisao je i tri grafičko-poetske mape.