Kako se približavamo petom mjesecu tako se bližimo i jubilarnom 70. izdanju najpopularnijeg glazbenog natjecanja koje će se ove godine održati u Beču. Tim povodom prisjetili smo se nekih od najvećih hitova koji su obilježili njegovu povijest, a neke od spomenutih pjesama postale su vječni hitovi iako nisu odnijele pobjedu. Ipak, našle su put do srca publike i pjevaju se i danas jer su uspješno odoljele testu vremena.
Domenico Modugno – Nel blu, dipinto di blu (Italija 1958.)
Kultna talijanska pjesma Nel blu, dipinto di blu, poznatija pod nazivom Volare, pobijedila je na 8. izdanju Sanrema i time dobila priliku predstavljati Italiju na Eurosongu u nizozemskom Hilversumu. Iako je završila tek 3. od ukupno deset pjesama postigla je nevjerojatan uspjeh – postala je svjetski hit, osvojila Grammy, provela pet tjedana na vrhu Billboard Hot 100, a brojni izvođači izveli su svoje verzije. Domenico Modugno postao je prvi izvođač ikada koji je osvojilo Grammy u kategorijama Record of a Year i Song of a Year.
Loreen – Euphoria (Švedska 2012.)
Euphoria je vjerojatno najprepoznatljivija eurovizijska pjesma 21. stoljeća. Nakon pobjede u Bakuu doživjela je veliki komercijalni uspjeh – bila je broj 1 na ljestvicama u 17 različitih zemalja, što je više od ijednog drugog eurovizijskog pobjednika. Loreen je 2023. ispisala povijest ponovnom pobjedom s pjesmom Tattoo, čime je postala druga osoba koja je na Eurosongu pobijedila dva puta (uz Johnnyja Logana) i prva žena kojoj je to uspjelo.
Alexander Rybak – Fairytale (Norveška 2009.)
Fairytale je jedina starija eurovizijska pjesma koja je svaki mjesec u „Eurovision Top 20: Most Watched This Month“ videu na službenom YouTube kanalu. Ovoga ožujka ponovno je bila najgledaniji video na kanalu Eurosonga i time uspjela nadmašiti sve ovogodišnje pjesme. Sve do 2016. držala je rekord za najveći broj osvojenih bodova (387 od maksimalnih mogućih 492, dotadašnji rekord držali su Lordi s 292 boda). Alexander Rybak ponovno se pojavio na Eurosongu 2018. a pjesmom That's How You Write a Song.
Toto Cotugno – Insieme: 1992 (Italija 1990.)
Talijanska glazbena legenda Toto Cotugno pobijedio je na Eurosongu u Zagrebu s pjesmom Insieme: 1992. Tekst pjesme referirao se na europsko zajedništvo, a „1922“ u naslovu na planirani početak rada Europske unije. Cotugno je pjesmu izveo u dvorani Vatroslav Lisinski, a pratilo ga je petero članova slovenske grupe Pepel in kri koji su predstavljali Jugoslaviju na Eurosongu 1975.
Duncan Laurence – Arcade (Nizozemska 2019.)
Pjesma Arcade postala je globalni fenomen, osobito nakon što je postala viralna na TikToku krajem 2020. godine. Ona je prva pobjednička pjesma Eurosonga u posljednjih 45 godina koja je uspjela doći na Billboard Hot 100 ljestvicu, i to na 30. mjesto. Trenutačno je najstreamanija eurovizijska pjesma na Spotifyju u povijesti, a uz to je i prva koja je dosegla nevjerojatnu brojku od milijardu streamova. Zanimljivo je da je Nizozemska svoju sljedeću pobjedu čekala još od davne 1975. godine.
Måneskin – Zitti e buoni (Italija 2022.)
Måneskin su jedni od rijetkih eurovizijskih izvođača, osobito u novije vrijeme, koji su uspjeli steći svjetsku slavu. Zitti e buoni je postala prva talijanska pobjednička pjesma nakon 30 godina na UK Top 20 ljestvici, a pojavila se i na Billboard Global Excl. US ljestvici. Članovi benda originalno su se upoznali u srednjoj školi i svirali na ulicama Rima. Postali su poznati 2017. nakon sudjelovanja u X Factoru, a internacionalni uspjeh uslijedio je nakon pobjede na Eurosongu. Članovi benda trenutačno su fokusirani na svoje solo karijere.
Johnny Logan – Hold me Now (Irska 1987.)
Johnny Logan bio je prvi (i do 2023. godine jedini) izvođač kojemu je pošlo za rukom dva puta pobijediti na Eurosongu. Prvi puta je pobijedio 1980. godine s pjesmom What's another year, a drugi puta 1987. s Hold me Now. Napisao je i dvije eurovizijske pjesme za Lindu Martin: pobjedničku pjesmu Why Me iz 1992. i drugoplasiranu pjesmu Terminal 3 iz 1984. Hold Me Now danas je prepoznatljiva i popularna pjesma među eurovizijskim fanovima.
Celine Dion – Ne partez pas sans moi (Švicarska 1988.)
Celine Dion jedna je od najvećih izvođača koji su se ikada natjecali na Eurosongu. Zanimljivo je da je pjesma Ne partez pas sans moi pobijedila uz samo jedan bod razlike od drugoplasiranog Ujedinjenog kraljevstva. Sve do današnjeg dana to je posljednja pjesma na francuskom jeziku koja je pobijedila (Francuska je posljednji puta pobijedila 1977. godine). Godinu dana kasnije, na Eurosongu u Lausannei Celine je izvela svoj prvi singl na engleskom jeziku, Where Does My Heart Beat Now.
Katrina and the Waves – Love Shine a Light (Ujedinjeno Kraljevstvo 1998.)
Nakon pobjede pjesma je završila u top 5 na ljestvicama u nekoliko zemalja i ostvarila značajan komercijalni uspjeh. The Daily Telegraph ju je 2022. prozvao najboljom britanskom pjesmom u povijesti natjecanja (dok su Irska i Švedska zemlje s najviše osvojenih prvih mjesta, Ujedinjeno Kraljevstvo je zemlja s najviše drugih mjesta). Budući da je Eurosong 2020. otkazan zbog globalne pandemije zamjenski televizijski show Eurovision: Europe Shine a Light dobio je ime po ovoj pjesmi. U showu su je izveli Rotterdamski simfonijski orkestar uz snimke osvijetljenih europskih građevina te izvođači Eurosonga 2020. i Katrina iz svojih domova kako bi se naglasilo europsko zajedništvo u tim teškim vremenima.
ABBA – Waterloo (Švedska 1974.)
Završavamo s vjerojatno najpoznatijom pjesmom u povijesti Eurosonga – to je ujedno i prvi singl izdan pod imenom ABBA (prvi album izdali su pod imenom grupe Björn & Benny, Agnetha & Frida). Pobjeda na Eurosongu lansirala ih je u svjetsku slavu. Godine 2005. EBU je organizirao televizijski događaj „Congratulations: 50 Years Of the Eurovision Song Contest“ gdje je cilj bio odrediti najpopularniju pjesmu u povijesti natjecanja. Originalno je odabrano 14 pjesama, a u finalu ih je bilo pet. Waterloo je proglašena pobjednikom, dok su se na 2. i 3. mjestu našle ranije spomenute pjesme Nel blu, dipinto di blu i Hold Me Now. Nastup je ostao zapamćen po glam – rock stilu, blještavim kostimima i srebrnim čizmama s platformom. Originalni kostimi danas su izloženi u ABBA muzeju u Stockholmu. Pjesma se pojavila i u popularnim filmovima Mamma Mia! I Mamma Mia! Here We Go Again. Sam tekst pjesme se referira na Napoleonovu bitku kod Waterlooa 1815. godine kao ljubavnu metaforu. Nakon Waterlooa uslijedile su brojne druge uspješnice koje su definirale pop glazbu 20. stoljeća.