Marlon Brando

Zadnjih 20 godina njegovog života obilježile su kontroverza, a iz vojske je izbačen zbog neposluha

Foto: Hollywood archive/Pixsell
Zadnjih 20 godina njegovog života obilježile su kontroverza, a iz vojske je izbačen zbog neposluha
31.01.2024.
u 18:55
Prije stotinu godina rođen je jedan od najhvaljenijih, ali i najkontroverznijih glumaca u povijesti filma. Njegov portret vođe bande Johnnyja Strablera u 'Divljaku', na motociklu Triumph Thunderbird 6T, postao je simbol buntovništva, kao i modni trend koji uključuje motociklističku jaknu, nakošenu kapu, traperice i sunčane naočale

Lučki radnik Terry Malloy, bivši boksač koji je nakon kratke karijere koju je okončao lažiravši poraz na zahtjev lokalnog mafijaša Johnnyja Friendlyja, dobio je novi zadatak. Na krov zgrade trebao je namamiti Joeya Doylea, koji je trebao svjedočiti pred povjerenstvom za zločine protiv šefa Friendlyja. Naivni Malloy mislio je da će šef razgovorom pokušati odvratiti cinkaroša od svjedočenja, ali Joeya bacaju s krova jer zna previše. U Malloyu se nešto prelomilo, no tek kad Friendly naređuje ubojstvo njegova brata, prelazi na stranu dobra. "Mogao sam biti netko, a ne propalica", reći će u kultnoj sceni u taksiju bratu Charlieju. Bila je to maestralna uloga Marlona Branda u filmu "Na dokovima New Yorka" iz 1954., za koju će dobiti svoj prvi Oscar. Perfekcionist Brando nije dijelio mišljenje glasača. "Kad mi je Gadg (nadimak redatelja Elija Kazana, op. nov.) pokazao film, bio sam toliko nezadovoljan svojom izvedbom da sam ustao i napustio prostoriju za projekcije. Mislio sam da sam veliki promašaj", rekao je. Do drugog Oscara, onog za ulogu don Vita Corleonea u "Kumu", trebat će mu čak osamnaest godina, iako je u međuvremenu nanizao brojne nominacije. U karijeri koja je trajala čak šest desetljeća, uz dva Oscara i dva Zlatna globusa, osvojio je i nagradu na Filmskom festivalu u Cannesu te tri nagrade Britanske akademije. Redovito je u užem krugu kandidata kad se razglaba o najboljem glumcu svih vremena.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Marija Miloševska

Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo

Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna

Ključne riječi


Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.